Koji su poslovi i branše najpoželjniji među hrvatskim radnicima? Istraživanje koje je provela agencija Ipsos u sklopu projekta Uplift, pokazalo je zanimljive podatke.
Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama.
Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tako tvrtkama da osiguraju bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente usred značajnih izazova s radnom snagom.
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Mlađe osobe žele edukacije iz marketinga, žene iz prezentacijskih vještina
Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).
Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.
76% ispitanika smatra da turistički djelatnici moraju ulagati u svoju edukaciju
U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.
S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.
Da su dodatne edukacije, posebno u području digitalnih vještina, važne za sve zaposlenike i poduzetnike prepoznao je Mastercard. Upravo je na toj ideji dugoročnog i održivog ulaganja u znanje pokrenuo projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima te zaposlenicima u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim djelatnostima kao i OPG-ovima.
Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula (Leadership, Alati digitalne transformacije, Poduzetništvo i inovacije, Upravljanje destinacijom, Osnove upravljanja financijama, Turizam i ekonomija doživljaja, AI u marketinškim komunikacijama, Četvrta industrijska revolucija i industrija 4.0, Posvećenost rastu i rezultatima, Korisničko putovanje) od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte digitalne transformacije u turizmu. Na kraju će svoje projekte prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.
Važnost poznavanja i aktivnog korištenja digitalnih tehnologija u turizmu i ugostiteljstvu ne može se precijeniti. Turisti se danas jako oslanjaju na digitalne platforme za upoznavanje s destinacijama, kupovinu i recenzije usluga. Profesionalci u turizmu koji imaju jake digitalne vještine mogu aktivno online komunicirati s korisnicima, upravljati interakcijom na društvenim mrežama, odgovarati na recenzije i pružati personalizirane usluge kroz digitalne kanale – čime jačaju odnose sa svojim korisnicima i povećavaju njihovo zadovoljstvo, ističe doc. dr. sc. Maja Brkljačić, rukovoditeljica razvoja poslovanja Algebra LAB-a, te dodaje: Turizam je izuzetno kompetitivna branša: efikasni digitalni marketing ključan je za privlačenje i zadržavanje korisnika. Dodatno, digitalni alati (ako ih znamo koristiti) pomažu nam u podizanju operativne učinkovitosti poslovanja – od automatizacije postupka rezervacija, plaćanja i upravljanja korisnicima. Digitalne vještine su izuzetno važne za ono što zovemo održive prakse u turizmu i ugostiteljstvu, a to je nešto što radimo kako zbog nas samih, tako i zbog toga što je sve više turista i putnika koji su izuzetno svjesni svojeg utjecaja na okoliš, i koji na svojim destinacijama biraju usluge usklađene s vlastitim vrijednostima življenja.
