Biti tinejdžer danas nije lako. Uz sva ograničenja vezana uz pandemiju, školu koja se održava malo online, malo offline, različite društvene mreže i aplikacije "na kojima moraš biti", treba navigirati i životom u digitalnom svijetu u kojem, čini se, vrijede neka drugačija pravila.
Istraživanje DeShame Hrvatska, koje je provedeno među učenicima prvih i trećih razreda srednje škole u Hrvatskoj (15-godišnjaci i 17-godišnjaci), pokazalo je "zanimljive" rezultate.
Tako njih nešto više od pet posto kaže da koristi Tinder, aplikaciju za pronalaženje partnera, iako je u pravilima korištenja navedeno kako bi za korištenje te aplikacije osoba trebala imati više od 18 godina.
No, nije problem Tinder sam po sebi, već i činjenica da tinejdžeri sve češće šalju poruke seksualnog sadržaja. Prema podacima Centra za sigurniji internet, u prosjeku je 22 posto mladih u dobi između 12 i 16 godina barem jednom primilo poruku seksualnog sadržaja. Taj postotak raste s kronološkom dobi.
Poruke seksualnog sadržaja najčešće se šalju, ali i primaju putem Snapchata i Instagrama, a sadrže poruke, seksualno izazovne fotografije ili snimke druge osobe ili poznanika.
Jedna djevojka s kojom sam radio intervju pred dosta vremena mi je rekla - znate, slanje golih fotki vam je valuta ljubavi današnjice, prepričao nam je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja DeShame Hrvatska izv. prof. Miroslav Rajter.
Istaknuo je kako ga je upravo izraz "valuta ljubavi" iznenadio jer pokazuje da je takvo ponašanje postalo normalizirano u njihovoj generaciji.
A seksting, odnosno primanje ili prosljeđivanje eksplicitnog seksualnog sadržaja ima brojne opasnosti. Iako je za jedan dio mladih seksting zabavan i sporazuman, drugi dio šalje svoje ili tuđe seksualne fotografije ljudima koje nikad nisu upoznali. Takvo ponašanje može ih dovesti u neugodnu situaciju - mogu biti ucjenjivani ili prisiljeni, emocionalno iskorištavana ili im se prijetiti da će fotografije biti javno objavljene.
Gubi se svijest koliko to dugoročnu posljedicu ostavlja i koliko je štetu teško sanirati, upozorava prof. Rajter.
Eksplozija društvenih mreža i njihovo nekontrolirano korištenje samo pogoršava problem, jer roditelji ne mogu ni znati, a ni kontrolirati što njihova djeca rade, s kim komuniciraju niti što točno komuniciraju.
Prof. Rajter podsjetio je na jedan komentar mlade djevojke koji su dobili tijekom istraživanja, a u kojem je ona napisala da je njoj "dosta da joj stari frajeri od 50-60 godina šalju svoje gole slike".
To nije nešto što mi možemo trpjeti. Dakle, na nama je da razvijemo sustav koji će to zaustaviti, ističe prof. Rajter.
Dodaje kako roditelji ne bi trebali prepuštati djecu na "milost ili nemilost" tehnologije, već preuzeti aktivnu ulogu i voditi brigu o tome kako djeca (a onda i mladi) koriste tehnologiju koja im je na raspolaganju.
No, šteta je već učinjena i generacije koje su sad u tinejdžerskim godinama, teško mogu promijeniti svoj odnos prema tehnologiji i svoje viđenje "normalnog".
Jedan dio njih (mladih koji su sudjelovali u istraživanju, op.a.) ima 17 godina i uskoro će postati roditelji sa ovom slikom realiteta koju imaju, što je to normalno i što nije normalno. To nam pokazuje da kao društvo jako kaskamo, jako zakazujemo i to nije nešto što naprosto možemo pustiti da se dešava samo od sebe. Ni jedno društvo do sad nije završilo dobro, ako bi odgoj djece prepustilo njima samima, istaknuo je na kraju prof. Rajter.
