Galerija

Radi se o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanju Dinarida. Dva su glavna Petrinjski i Pokupski rasjed. Oba se ta sustava sastoje od više rasjeda.

izvješću Hrvatskog geološkog instituta stoji kako su takvi rasjedi školski primjeri deformacija koje nastaju u stijeni zbog velikog naprezanja.

Zbog velike količine oslobođene energije, pri kretanju tih rasjednih krila, rupture u stijenama odrazile su se i na površini terena, pa na epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo površinske deformacije poput pukotina u zemlji. Dodaju i kako je dio deformacija nastalih nakon potresa rezultat urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća, a nisu adekvatno zatrpani.

O uzrocima i posljedicama potresa razgovaramo s geologom Tvrtkom Korbarom.

U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. Popuštanje trenja na tom rasjedu preko kojeg se Medvednica nagurala prema Zagorju, dovelo je do potresa, objasnio je i dodao kako je u Banovini došlo do aktiviranja rasjeda sa horizontalnim kretanjem krila. 

Gdje se rasjedna krila razmiču i na dubini od 10, 11 km došlo je do popuštanja, na sjecištu dvaju približno okomitih rasjeda koji su poznati sustav u geologiji i tektonici, rekao je.

Pomaknulo se i tlo. 

Prema informacijama koje imamo od kolega geodeta, dva prelaska prije i poslije potresa, tlo u Petrinji i okolici je potonulo 12 cm, a brdski dio, između Petrinje i Gline, izdigao se sedam centimetara, objasnio je Korbar i dodao da manji potresi ne bi trebali uzrokovati dodatna dizanja i spuštanja terena. Centimetarski pomaci mogući su u slučaju malo jačih potresa.

U svom izvještaju spomenuo je i rudnike, a sad je objasnio kakva je njihova veza s potresima. Oni nisu uzrok katastrofe.

Razlog je kretanje ogromnih blokova, to su bilijarde tona stijena u podzemlju. Rudnici i urušavanje bivših rudnika samo su sekundarna lokalna pojava koja je prouzrokovana tim kretanjima krila i razmicanjem blokova na površini terena, pojasnio je. 

Prevencija katastrofa, objasnio je, u kvalitetnoj je gradnji.

Predviđanje potresa moguće je u budućnosti. Ako se u znanost bude ulagalo da bismo mogli novim znanstvenim metodama dolaziti do spoznaja koje bi nas na to mogle dovesti. I minuta upozorenja bi značila puno, kazao je. 

Smatra da je na neki način sreća u nesreći bila što je Petrinju dan prije razornog pogodio manji potres, od 5,0 po Richteru. 

 

Točno. Čudi me da to nitko još nije spomenuo, Možda i jest, ali nije došlo do mene. Da nije bilo onog prvog šoka 28. prosinca, od 5 ili 5,2 stupnjeva, kako prema kojim izvorima, ljudi bi ostali u kućama. S prvim potresom loše su se kuće već rasklimale. Ljudi su se iz njih iselili i smjestili se kod obitelji, prijatelja. Da je ovaj drugi potres, ovaj razorni, bio prvi, smatram da bi bila puno veća katastrofa, i stotine, možda i tisuće ljudskih žrtava. Sreća u nesreći, zaključio je.  

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr