Galerija

Više od stotinu lidera stiglo je na UN-ovu konferenciju o klimatskim promjenama. Čekaju ih mukotrpni pregovori, ali jasno je da će velike sile morati pristati na drastične poteze.

Svjetski lideri u neobičnom izdanju u središtu Glasgowa. Naravno, riječ je o performansu nevladinih organizacija. Joe Biden, Vladimir Putin i ostali državnici ovdje su u bendu na vrući zrak, što je jasna poruka.

Ovi lideri, umjesto da smanje štetne plinove i usmjere svijet na sigurniji put, oni samo pušu vrući zrak, a nama je dosta vrućeg zraka i praznih obećanja, komentirala je Nafkote Dabi iz organizacije Oxfam.

Na ulazu u kampus gdje je počela konferencija, nešto potpuno drugačije. Više od tisuću ljudi u velikoj gužvi. Za čekanje je trebalo puno strpljenja. Državnici nisu morali čekati u redu. Njih više od stotinu satima su dočekivali domaćini, britanski premijer Boris Johnson i glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres.

I onda je sve počelo. Bilo je zanimljivih trenutaka dok su trajali uvodni govori. Predsjednik SAD-a Joe Biden kratko je odmarao oči, a princ Charles spotaknuo se dok se penjao na pozornicu, ali tijekom govora nije bilo problema.

Cijena nedjelovanja puno je veća od cijene sprječavanja. I zato mogu vas samo pozvati kao one koji donose odluke u svijetu, da pronađete praktične načine za svladavanje razlika, rekao je princ Charles.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pri dolasku u dvoranu popričao je s jednom mladom studenticom iz Pariza koja je u Glasgowu kao promatračica.

Rekli smo mu da smo studentsko izaslanstvo iz Pariza i da računamo na njega kako bi djelovao na ovoj konferenciji jer kao što znate, predviđanja su dosta crna i turobna za sada, izjavila je studentica Cassandra Windey.

Studenti iz više zemalja okupili su se i nedaleko od konferencije na malom spontanom prosvjedu, pod budnim okom najpoznatije ekološke aktivistice, Grete Thunberg.

Što UN najviše zanima?

U Glasgowu cijeli događaj prati i reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš koji je rekao da je glavni UN-ov cilj čuti kako i kada lideri zemalja misle zaustaviti taj proces.

Države koje su u razvoju ne mogu financirati provedbu plana da do 2050. proizvodimo onoliko ugljika koliko ga uzimamo iz atmosfere. Tu bi morali uskočiti oni koji su bogatiji i plaćati 100 milijardi dolara da bi taj plan uspio, objasnio je Goleš.

No, ima i država koji za te planove ne žele ni čuti - Australija, Kina i Indija. SAD koji je drugi najveći zagađivač donio je sa sadašnjim predsjednikom i pozitivni zaokret prema toj temi.

Premijer Andrej Plenković će nastupati u utorak. Istaknuti će kako podupire Pariški sporazum, zauzet će se za zelenu politike EU-a. No, Hrvatskoj to neće moći biti lako ostvariti, a Plenković će u svom govoru predstaviti podatke i ciljeve.

"Dosta je toga da se ubijamo..."

Glavni tajnik UN-a još jednom je potvrdio svoju reputaciju kao jednog od najglasnijih zagovornika potrebe za hitnim djelovanjem na rezanju emisija stakleničkih plinova.

Tijekom govora na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu, s govornice je poručio naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo na rub.

Ili ćemo stati s tim, ili će to zaustaviti nas. Vrijeme je za reći, dosta je. Dosta je toga da se ubijamo ugljikom. Dosta je odnosa prema prirodi kao prema toaletu. Dosta je paljenja, bušenja i kpanja sve dublje. Kopamo vlastite grobove, poručio je Guterres.

Slično je poručio i britanski premijer Boris Johnson, rekavši da svijetu ponestaje vremena za djelovanje.

Na klimatskom summitu u Glasgowu nalazi se više od 120 svjetskih vođa, a od njih se očekuje da predstave planove svojih zemalja u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Pod najvećim pritiskom nalaze se jedni od najvećih svjetskih zagađivača, uključujući Kinu, Indiju, Australiju te Brazil.

Cilj COP26 summita jest zadržati globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva od razine prije industrijske revolucije, ili u najgorem slučaju do 2 stupnja Celzija. Ako sve ostane kako trenutno jest, do 2100. godine Zemlja će se zagrijati za 2,7 stupnjeva Celzija, a iz UN-a tvrde da je to jednako "klimatskoj katastrofi".

Zvono na uzbunu dolazi iz malih otočkih zemalja diljem svijeta koje tvrde da su suočene sa zastrašujućim posljedicama klimatskih promjena.

Izvor: BBC News

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju