Prema Googleovoj dosadašnjoj politici i pravilima vezanim uz umjetnu inteligenciju i njeno korištenje, kompanija se obvezala kako neće težiti korištenju AI-a za oružje i druge tehnologije čija je glavna svrha ili implementacija uzrokovati ili izravno olakšati ozljeđivanje ljudi. Također, dio te njihove AI politike odnosi se i na nadzor te su se obvezali da Ai neće koristiti za takve tehnologije za prikupljanje informacija i praćenje kršeći međunarodno prihvaćene norme.
No takva su pravila postavljena još 2018. godine, a prema novim pravilima koje se odnose na umjetnu inteligencije, Google je taj dio u kojem se navodi da se AI neće koristiti za oružje i nadzor - izbacio.
Kako regulirati AI?
Od predstavljanja ChatGPT-a, koji je u biti pokrenuo AI revoluciju, vode se brojne rasprave o regulaciji ove tehnologije kako se ne bi otela kontroli i nanijela štetu ljudima. Iako se svi slažu kako se ne smije dopustiti da se AI otme kontroli i ljudskom nadzoru, razmišljanja o načinu na koji to treba napraviti i regulativi su različita.
Ako se pretjera u regulativi i nametnu brojna ograničenja, postoji opasnost da vas konkurenti, koji nemaju toliko striktna pravila, prestignu u razvoju tehnologija koja ima revolucionaran potencijal. S druge strane, postoje brojni negativni scenariji o tome što se može dogoditi ako nema regulative pa se umjetnoj inteligenciji dopusti da radi što želi. A ta je opasnost značajno veća u situacijama ako se AI koristi u ratnoj industriji.
Nakon promjene pravila, iz Googleova DeepMinda komentirali su kako su okviri kojih se pridržavaju demokratske zemlje o korištenju umjetne inteligencije produbili njihovo razumijevanje potencijala, ali i rizika koje donose AI. U objavi na službenom blogu iz Googlea su naglasili kako je u tijeku globalno natjecanje za vodstvo u području umjetne inteligencije unutar sve složenijeg političkog krajolika, a konkurenciju u tom natjecanju nedavno je zaoštrila kineska kompanija DeepSeek sa svojom modelom DeepSeek R1.
Prema njima, u razvoju AI trebale bi prednjačiti demokracije vođene vrijednostima poput slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava te bi vlade, kompanije i organizacije koje dijele te vrijednosti trebale surađivati na stvaranju umjetne inteligencije koja štiti ljude i podržava nacionalnu sigurnost. Čini se kako bi taj dio o podršci nacionalnoj sigurnosti sada mogao uključivati i umjetnu inteligenciju.
Podsjetimo, još prije sedam godina Google je odustao od ponude teške 10 milijardi dolara za Pentagonov ugovor za računalstvo u oblaku jer tada nisu bili sigurni da će se tehnologija koristiti u skladu s njihovim načelima umjetne inteligencije koja su vrijedila u to vrijeme i od kojih su sad odustali. Tada je više od 4 tisuće zaposlenika potpisalo peticiju u kojoj su od kompanije zatražili jasnu politiku prema kojoj Google nikada neće razvijati ratnu tehnologiju. Stvari su se sada promijenile i bit će zanimljivo vidjeti hoće li se zbog novih pravila ponovno potpisivati peticije, odnosno hoće li neki zaposlenici, kao i te 2018. godine, iz protesta dati otkaz.
Izvor. CNN