Iako su seizmolozi upozoravali kako je Zagreb područje kojem prijeti veliki potres, sve do 22. ožujka prošle godine većina ljudi o tome nije pretjerano razmišljala. No veliki zagrebački potres, kao i potresi s kraja godine koji su pogodili Sisak, Petrinju, Glinu i okolna područja uvelike su promijenili živote stanovnika na tim područjima. Katastrofe su uzele ljudske živote, mnogi su ostali bez krova nad glavom ili i dalje žive u kućama i zgradama koje nisu obnovljene, a gotovo svi su izgubili osjećaj sigurnosti.
Poučeni katastrofama, dio ljudi danas drži spakirane torbe s osnovnim stvarima blizu vrata ili u automobilima, trzaju se na svaki malo jači zvuk i više puta dnevno pregledavaju aplikacije o potresima te se vijesti o potresima u svijetu danas prate s puno većim zanimanjima.
Kako su objavili na Twitteru Seizmološke službe, danas je obljetnica najjačeg potresa povijesti koji je pogodio područje Lijepe Naše. Riječ je o velikom dubrovačkom potresu koji je 6. travnja 1667. godine oko 8.45 sati pogodio i razorio Dubrovnik, a osjetio se od Genovskog zaljeva na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada.
#NaDanašnjiDan 1667. godine dogodio se najsnažniji potres na području današnje Hrvatske, Veliki dubrovački potres. Oštetio je velik dio grada, izazvao požare, uzrokovao tsunami, sa Srđa se kotrljalo kamenje, poginuo je knez S. Getaldić. Pročitajte više na https://t.co/4xdGz9k8hi pic.twitter.com/jZSvYnztix
— Seizmološka služba HR (@seizmo_hr) April 6, 2021
Potres je oštetio dobar dio Grada (koji je tada bio bogat i napredan), Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice), objavili su povodom obljetnice velikog potresa na stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon razornog potresa nastao je i tsunami i izbili su požari koje je jak vjetar raširio po gradu i koji su se ugasili nakon dva dana. Nakon toga, grad je i opljačkan. U Dubrovniku je tada živjelo, pretpostavlja se, ali nema točnih podataka, oko 6 tisuća ljudi, a nisu poznate ni točne informacije o broju poginulih i ranjenih. Procjene govore o oko 2200 ljudi koji su poginuli ili su ozlijeđeni nakon potresa.
Potres je pretvorio Grad u hrpu ruševina, a s brda Srđa kotrljalo se kamenje. Izvori i gustijerne su presušili. Podigao se oblak prašine iznad Grada, jedan je od opisa katastrofe koja je pogodila Dubrovnik. Osnovni uzrok potresa, kao i seizmičke aktivnosti na istočnoj obali Jadranskog mora leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride, zbog čega se najveći broj potresa, ali i najjači potresi događaju upravo na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.
Na isti dan, ali 2009. godine, zabilježen je još jedan razoran potres jačine 6,3, i to u talijanskom gradu L'Aquili. Njegove su posljedice bile katastrofalne te je, osim brojnih uništenih građevina, nažalost uzeo i više od 300 života.
