Iako su seizmolozi upozoravali kako je Zagreb područje kojem prijeti veliki potres, sve do 22. ožujka prošle godine većina ljudi o tome nije pretjerano razmišljala. No veliki zagrebački potres, kao i potresi s kraja godine koji su pogodili Sisak, Petrinju, Glinu i okolna područja uvelike su promijenili živote stanovnika na tim područjima. Katastrofe su uzele ljudske živote, mnogi su ostali bez krova nad glavom ili i dalje žive u kućama i zgradama koje nisu obnovljene, a gotovo svi su izgubili osjećaj sigurnosti.

Poučeni katastrofama, dio ljudi danas drži spakirane torbe s osnovnim stvarima blizu vrata ili u automobilima, trzaju se na svaki malo jači zvuk i više puta dnevno pregledavaju aplikacije o potresima te se vijesti o potresima u svijetu danas prate s puno većim zanimanjima.

Kako su objavili na Twitteru Seizmološke službe, danas je obljetnica najjačeg potresa povijesti koji je pogodio područje Lijepe Naše. Riječ je o velikom dubrovačkom potresu koji je 6. travnja 1667. godine oko 8.45 sati pogodio i razorio Dubrovnik, a osjetio se od Genovskog zaljeva na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada.

Potres je oštetio dobar dio Grada (koji je tada bio bogat i napredan), Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice), objavili su povodom obljetnice velikog potresa na stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon razornog potresa nastao je i tsunami i izbili su požari koje je jak vjetar raširio po gradu i koji su se ugasili nakon dva dana. Nakon toga, grad je i opljačkan. U Dubrovniku je tada živjelo, pretpostavlja se, ali nema točnih podataka, oko 6 tisuća ljudi, a nisu poznate ni točne informacije o broju poginulih i ranjenih. Procjene govore o oko 2200 ljudi koji su poginuli ili su ozlijeđeni nakon potresa.

Potres je pretvorio Grad u hrpu ruševina, a s brda Srđa kotrljalo se kamenje. Izvori i gustijerne su presušili. Podigao se oblak prašine iznad Grada, jedan je od opisa katastrofe koja je pogodila Dubrovnik. Osnovni uzrok potresa, kao i seizmičke aktivnosti na istočnoj obali Jadranskog mora leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride, zbog čega se najveći broj potresa, ali i najjači potresi događaju upravo na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.

Na isti dan, ali 2009. godine, zabilježen je još jedan razoran potres jačine 6,3, i to u talijanskom gradu L'Aquili. Njegove su posljedice bile katastrofalne te je, osim brojnih uništenih građevina, nažalost uzeo i više od 300 života.