Dok se u javnosti još uvijek vode rasprave o tome je li umjetna inteligencija dobra ili loša za svijet i kako je regulirati, a da se pri tome ne ograničava (previše) njezin razvoj, jedna grupa znanstvenika otišla je korak dalje.
Znanstvenici s australskog Sveučiliša Monash već dulje vrijeme radi na uzgoju ljudskih moždanih stanica na silikonskim čipovima. Uspjeli su uzgojiti 800 tisuća moždanih stanica u posudi i "naučiti" ih da igraju jednostavnu računalnu igru Pong.
No sad žele napraviti nešto još naprednije. U sklopu novog istraživačkog programa, koji vodi izvanredni profesor Adeel Razi s Turnerova instituta za mozak i mentalno zdravlje, žele uzgojiti ljudske moždane stanice i spojiti ih s umjetnom inteligencijom u tzv. sintetičkoj biologiji.
Kako je opisao prof. Razi, istraživački program koristit će moždane stanice uzgojene u laboratoriju ugrađene u silicijske čipove i tako "spojiti polja umjetne inteligencije i sintetičke biologije za stvaranje programibilnih bioloških računalnih platformi".
Ova nova tehnološka sposobnost u budućnosti bi mogla nadmašiti performanse postojećeg hardvera koji se temelji samo na siliciju. Ishodi takvog istraživanja imali bi značajne implikacije u višestrukim područjima kao što su planiranje, robotika, napredna automatizacija, sučelja mozak-stroj i otkrivanje lijekova, ali ne ograničavajući se na to, što bi Australiji dalo znatnu stratešku prednost, uvjeren je Razi.
Da očito ima nešto u tome, govori i činjenica da su uspjeli osigurati gotovo 600 tisuća australskih dolara državne potpore tom istraživanju. Projekt je dobio sredstva jer će, kako objašnjavaju, nova generacija primjene strojnog učenja, kao što su samovozeći automobili i kamioni, autonomni dronovi, roboti za dostavu, inteligentni ručni i nosivi uređaji, zahtijevati novu vrstu strojne inteligencije koja može učiti tijekom svog životnog vijeka.
Ovo kontinuirano cjeloživotno učenje znači da strojevi mogu steći nove vještine bez ugrožavanja starih, prilagoditi se promjenama i primijeniti prethodno naučeno znanje na nove zadatke - sve uz očuvanje ograničenih resursa kao što su računalna snaga, memorija i energija. Sadašnja umjetna inteligencija to ne može učiniti i pati od 'katastrofalnog zaboravljanja', objasnio je u izjavi za medije prof. Razi.
Cilj je projekta uzgoj ljudskih moždanih stanica u laboratorijskoj posudi, nazvanoj DishBrain sustav, kako bi se razumjeli različiti biološki mehanizmi koji su u osnovi cjeloživotnog neprekidnog učenja.
Upotrijebit ćemo ovu potporu za razvoj boljih AI strojeva koji repliciraju sposobnost učenja ovih bioloških neuronskih mreža. To će nam pomoći da povećamo kapacitet hardvera i metoda do točke u kojoj će postati održiva zamjena za silicijsko računalstvo, rekao je izvanredni profesor Razi.
