Dva najveća telekoma u Hrvatskoj - HT i A1, unatoč izazovima nastavljaju s ulaganjima u brze optičke ili svjetlovodne mreže, koje, kao i regulator HAKOM, označavaju iznimno važnima za budućnost fiksne mreže i preduvjetom za digitalizaciju zemlje i oporavak od koronakrize.
Svjetlovodna ili optička mrežna infrastruktura, nazvana i širokopojasna mreža, omogućava ultravelike brzine pristupa internetu i prijenosa podataka na velikim udaljenostima gotovo bez slabljenja signala osjetljivosti na elektomagnetske smetnje, što su uz veću kvalitetu signala glavne razlike u odnosu na bakrene vodove.
Te mreže počivaju na svjetlovodnim ili optičkim nitima (staklo ili plastika debljine vlasi kose) putem kojih se isporučuje komunikacijski signal od komutacijske opreme operatera do kuće ili tvrtke korisnika, što je i u engleskom nazivu za tu tehnologiju FTTH ili Fiber to the Home.
Ulaganja veća od 437 milijuna kuna u tri godine
I u Hrvatskoj se zadnjih godina te mreže sve više grade, pogotovo u velikim i većim gradovima, u što je po podacima HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), u tri godine, od 2017. do kraja 2019., izravno uloženo 437,2 milijuna kuna, od čega samo u 2019. nešto više od 188 milijuna.
Ulaganja u svjetlovodnu ili optičku infrastrukturu nastavljena su i ove godine, te su, po HAKOM-u, za prvih šest mjeseci iznosila oko 81 milijuna kuna, a očekuje se, prema najavama operatora i iz državnih institucija, nastavak i do kraja ove te u idućih nekoliko godina. Najveći ulagači pritom ostaju, kao i do sada, telekomi HT (Hrvatski telekom) i A1 Hrvatska.
HT: Naglasak na mreže iduće generacije NGA radi povećanja područja primjene optičke mreže
Na navodeći koliko su točno ove godine uložili u optiku, osim da će i o tome biti osvrt u njihovom predstojećem financijskom izvješću za devet mjeseci i treći kvartal, iz najvećeg telekoma u Hrvatskoj HT-a podsjećaju da su zadnjih pet godina ukupno u infrastrukturu investirali više od 8,5 milijardi kuna, od čega 1,9 milijardi kuna samo u 2019., za što kažu da je i najviše u zadnjih deset godina.
Do kraja prve polovice ove godine FTTH tehnologijom imali smo pokrivenih 299 tisuća kućanstava, odnosno ukupno je naša optički bazirana pristupna mreža (FTTx) dostupna za 455 tisuća kućanstava. Ove godine smo naglasak stavili i na implementaciju pristupne fiksne mreže iduće generacije ili NGA, zbog povećanja područja primjene optičke mreže, kažu za Hinu iz HT-a.
Iznose i da su ostvarili pokrivenost ukupno 60,4 posto kućanstava tehnologijama koje omogućuju brzine veće od 30 Mbit/s, od čega 24,4 posto tehnologijama koje omogućuju brzinu i veću od 100 Mbit/s, a s obzirom na velike mogućnosti optičke mreže mogu se ostvariti i velike brzine prijenosa, i do jednog Gbps, dok je trenutna maksimalna download brzina u mreži HT-a 500 Mbps.
Nastavljamo s ulaganjima u optiku na temelju i nedavno nam uručenih 13 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva za izgradnju mreža iduće generacije NGN i pristupnih mreža NGA u NGA bijelim područjima ukupne vrijednosti 820,5 milijuna kuna, od čega je 323,2 milijuna kuna bespovratnih. Time će HT najkasnije do 2023. izgraditi širokopojasne mreže nove generacije NGA koje se temelje na optici, i to u tzv. bijelim ili manje urbanim i ruralnim područjima Hrvatske s brzinama pristupa internetu od 100 Mbit/s, naglašavaju iz HT-a.
Dodaju da će to raditi sa partnerima u 10 županija - Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj tj. Dubrovniku, Istarskoj tj. u Medulinu, Poreču i Rovinju, Krapinsko-zagorskoj u Đurmancu, Međimurskoj u Murskom Središću, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj u Omišu, Varaždinskoj u Ludbregu, Vukovarsko-srijemskoj u Vukovaru te Zagrebačkoj županiji tj. u Svetoj Nedelji i Zaprešiću.
A1 Hrvatska: Optika okosnica razvoja kvalitetnog fiksnog interneta
I drugi po veličini telekom u Hrvatskoj A1 Hrvatska nastavlja, kako kažu za Hinu, značajno ulagati u optičku infrastrukturu, za koju ističu i da je "okosnica razvoja kvalitetnog fiksnog interneta za kućanstva te povezivanja poslovnih subjekata vezama visoke propusnosti".
A1 najmodernijom fiksnom infrastrukturom ima pokriveno više od 550 tisuća kućanstava, a na optičkom pristupu omogućene su prvi puta u Hrvatskoj brzine pristupa internetu do 1 Gbps i to za gotovo 100 tisuća kućanstava. Uz to, više od 450 tisuća kućanstava na hibridno-optičkom pristupu već u osnovnom paketu fiksnih usluga može imati brzinu prijenosa podataka od 200 Mbps, što je dostupno u više od 55 gradova, kažu iz A1.
Vjerujući da će realizacijom NP-BBI državnog programa razvoja agregacijske mreže svi krajevi Hrvatske dobiti priliku za daljnja ulaganja u razvoj moderne telekomunikacijske infrastrukture, iz tog telekoma podsjećaju da su potpisali ugovore za bespovratna sredstava, čime će razviti mreže nove generacije NGA na području Ivanić Grada, Kaštela, Solina i njihove šire okolice u iduće tri godine te pokriti 45 tisuća novih kućanstava.
Uz to i sami nastavljamo investirati u digitalizaciju Hrvatske s ciljem da do kraja 2023. pokrijemo više od 700 tisuća kućanstava fiksnim mrežama nove generacije, što ovisi i o stvaranju pozitivne investicijske klime te suradnji s državom u planiranju raspodjele sredstava za razvoj, poručuju iz A1 Hrvatska.
HAKOM: Optikom do kraja 2023. predviđeno pokriti oko 772 tisuće korisničkih jedinica
Napominjući kako se osim telekoma HT i A1, pokrivanjem optikom u Hrvatskoj u manjem postotku, oko 25 posto, bave i još neki operatori, poput infrastrukturnih, iz HAKOM-a dodaju da se među njima kao značajnije mogu izdvojiti tvrtke Infrastruktura d.o.o. i PRO-PING Telekom.
U razdoblju do kraja 2023., što uključuje i projekte sufinancirane iz fondova EU-a za razvoj infrastrukture u komercijalno neisplativim područjima, predviđeno je pokrivanje optičkim brzim mrežama oko 772 tisuće korisničkih jedinica (privatnih, poslovnih i javnih), dodaju iz HAKOM-a, uz podatak da su trenutačno dostupne brzine pristupa za većinu građana putem optičke infrastrukture od 50 do 200 Mbit/s, s time da ako to korisnici zatraže operatori mogu osigurati i veće brzine jer to ta infrastruktura podržava.
Općenito se može zaključiti kako prilikom odluke o investiranju u izgradnju svjetlovodne infrastrukture možda najveći utjecaj ima gustoća naseljenosti nekog područja, gdje se očekuje i kraće razdoblje povrata investicija. Operatori s većim investicijskim potencijalom orijentirali su se na izgradnju svjetlovodnih distribucijskih mreža u najvećim hrvatskim gradovima, dok su slabije naseljena i manje atraktivna područja za investiciju odabrali alternativni infrastrukturni operatori sa svojim modelima poslovanja, objašnjavaju iz HAKOM-a.
Komentiraju i razdoblje provedbe projekata izgradnje NGA mreža iduće generacije do jeseni 2023., što uključuje i HT-ove i projekte A1 za koje su potpisali ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, poručujući da će to ovisiti o resursima tih telekoma, ali i da će na realizaciju projekata svakako utjecati i pravovremeno izdavanje potrebnih dozvola.
