Tržište kriptovaluta diljem svijeta privlači sve više ljudi. Tome pridonose veliki skokovi (ali i padovi) u vrijednosti pojedinih valuta, kao i brojne poznate osobe koje zagovaraju kupovinu i trgovanje različitim kriptovalutama.
No, iako se kriptovalute mogu kupiti i u Hrvatskoj putem mjenjačnica kriptovaluta, a njima se mogu i plaćati određene usluge i proizvodi, kriptovalute su za veliku većinu građana još uvijek velika nepoznanica.
Tome u prilog govore i česta izvješća iz policijskih uprava u kojima se navodi kako su građani "nasjeli" na internetsku prijevaru i, misleći da kupuju kriptovalute, ostali bez poveće svote novca.
Stoga ne iznenađuje što iz Hrvatske narodne banke, s vremena na vrijeme, objave priopćenje u kojem građane upozoravaju na rizike povezane s kupovinom kriptovaluta.
Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja. Ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog s obzirom na to da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela; uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao npr. sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja; ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu, upozoravaju iz HNB-a.
Ističu kako je kod korištenja i ulaganja kriptoimovine "potrebno upotrijebiti visoku razinu opreza".
Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti, navode iz HNB-a.
Pojašnjavaju da je kriptoimovina djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Razlog je u činjenici što je primijećena upotreba kriptoimovine u nezakonite, odnosno kriminalne svrhe te u posljednje vrijeme i kao sredstvo naplate iznude povodom kibernapada (ransomware).
Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, ističu iz HNB, ali i napominju kako se reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine.
Lalovac: Treba regulirati tržište kriptovaluta
I saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) upozorio je na brzi razvoj tržišta kriptovaluta, na činjenicu da hrvatski građani vrlo malo znaju o njemu i na potrebu da se to područje regulira.
Iznenađen je procjenama da će mjenjačnice kripotovaluta do kraja godine prijeći 2,2 milijarde kuna, a da bi sljedeće godine to nadmašilo tržište kapitala, koje se vrlo precizno i strogo kontrolira.
Lalovac je u Saboru pozdravio izmjene Zakona o tržištu kapitala, tumačeći kako će se sigurno doći do pomicanja štednje hrvatskih građana sa novca koji drže na računima u bankama, na tržište kapitala, odnosno na investicijske fondove koji ostvaruju veće prinose.
Tržište kapitala daje veće prinose nego štednja, to je tržište raslo 14 posto, a prinosi na štednju građana su nula do jedan posto, kazao je Lalovac i istaknuo kako su još veći prinosi na tržištu kriptovaluta koje se vrlo brzo razvija, a još nije regulirano.
I Vladimir Bilek (Klub manjina) suglasan je da će naše živote u idućim godinama odrediti trgovanje digitalnim valutama.
UBIK: A da malo pričate o rizicima povezanim s bankama?
Na sve to oglasila se i Udruga za blockchain i kriptovalute koja je odlučila skrenuti pozornost na rizike koje predstavlja poslovanje s poslovnim bankama.
Ponukani sve češćim upozorenjima Hrvatske narodne banke na opasnosti ulaganja u kriptovalute, dužni smo građane informirati o opasnostima ulaganja u tradicionalne financijske proizvode kao što su valute nacionalnih država, dionice, derivati i slično, napisali su na svojim stranicama.
Tako su istaknuli kako novac, koji je pod kontrolom središnje banke, odnosno papiri ili elektronički zapisi koje smatramo novcem "sami po sebi, nemaju vrijednost".
Podsjećaju na situaciju u kojima je netransparentnost banaka i njihova sklonost riskantnim ulaganjima, "gotovo dovela do propasti cjelokupnog financijskog sustava" i potaknulo globalnu recesiju "te se često ponavlja i danas te se uzima kao direktna motivacija za kreiranje prvog Bitcoin Whitepapera iste godine". Dodaju i kako su regulatori popustili upozoriti na "toksične proizvode kao što je nekad bio kredit u švicarskim francima".
Dodaju kako građani koji drže svoj novac u bankama isto tako riskiraju.
Stoga je važno napomenuti da u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da poslovne banke neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za novcem, posebno uz nova pravila koja neke banke uvode vezano uz ograničenja raspolaganja gotovinom. Depoziti u poslovnim bankama osigurani su od strane države do iznosa od 100.000 EUR, stoga nikako ne preporučamo imanje depozita u iznosu većem od 100.000 EUR, a iznose ispod ovog limita preporučamo samo ako imate puno povjerenje u Vladu Republike Hrvatske i njezinu sposobnost da se kompetentno suoči s bankarskom krizom većih razmjera, navode te dodaju kako s obzirom na sve navedeno, pozivaju građane da se prije ulaganja "u valute koje izdaju središnje banke ili prije njihovog polaganja u poslovne banke, samostalno informiraju o rizicima takvog postupanja".
