Chatbot ChatGPT pokazao nam je kakav je potencijal umjetne inteligencije, a kako možemo očekivati da će brojne tehnološke tvrtke sada dodatno povećati ulaganje u AI, jasno je kako će mogućnosti alata baziranih na umjetnoj inteligenciji biti sve veće. Mnogi zbog toga strahuju jer smatraju kako bi se takva situacija mogla odraziti na tržište rada jer, ako će AI obavljati brojne ljudske poslove, mogli bi uslijediti masovni otkazi.
No čini se kako niti to nije ono najgore jer možemo se samo zapitati što bi se moglo dogoditi ako se razvoj AI-a usmjeri u - vojne svrhe. Brojni znanstvenici već su upozoravali na opasnost od tzv. robota ubojica, odnosno AI robota koji bi mogli samostalno donositi odluke o metama napada, što znači da bi se mogli okrenuti protiv civila ili svoje vojske.
Nema sumnje da velike vojske svijeta već razmišljaju o načinima na koje mogu iskoristiti AI kako bi stekli stratešku prednost na bojištima, a ovaj tjedan u Hagu održava se samit kojem će nazočiti predstavnici brojnih država kako bi razgovarali upravo o toj temi - vojnom korištenju umjetne inteligencije. Na samitu sudjeluje pedesetak država, a treba naglasiti kako nije pozvana Rusija, iako će Putin i rat koji su Rusi pokrenuli u Ukrajini biti jedna od glavnih tema razgovora.
Kako je novinarima prije početka samita objasnio zamjenik predsjednika nizozemske vlade Wopke Hoekstra, tim samitom žele napraviti prvi korak prema odgovornom korištenju AI-a u vojsci: Nalazimo se u nepoznatom području za koje nemamo pravila, okvire ni dogovore. No trebat ćemo ih prije nego kasnije.
Iako se neki nadaju skorašnjem potpisivanju nekakvih međunarodnih ugovora o AI naoružanju i o tome što bi se moglo dopustiti i zabraniti, ako do toga i dođe, to sigurno neće biti tako skoro. Naime, kako objašnjavaju na Reutersu, velike državne i vojne sile nisu pokazale interes za ograničenjem razvoja AI-a u vojne svrhe zbog straha da bi njihovi konkurenti mogli steći značajnu prednost i to iskoristiti u potencijalnim budućim sukobima.
