U Hrvatskoj je veliki problem snažna i štetna rasvjeta na autocestama, cestama izvan naselja, šetnicama, biciklističkim stazama, a u Zagrebu i svijetleći LED ekrani koji odvlače pažnju vozača čime se direktno ugrožavaju ljudski životi, upozoravaju iz Udruge za zaštitu noćnog neba.
Od 1. travnja 2019. na snazi je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je početkom 2023. napokon u potpunoj primjeni, rekao je za Hinu Dorian Božičević, tajnik Udruge "Naše nebo", koju su osnovali članovi više hrvatskih astronomskih udruga kao specijaliziranu udrugu za probleme svjetlosnog onečišćenja.
Inspekcijski nadzor na lokalnoj razini spušten je na komunalna redarstva, kaže Božičević, dok je općenito za nadzor nadležna Inspekcija za zaštitu okoliša. Međutim, problem je što su komunalna redarstva slabo upoznata i praktički nedovoljno obučena, a inspekcija ima premalo ljudi pa vrlo sporo reagira.
Neadekvatna ili pretjerana uporaba umjetnog svjetla, poznata kao svjetlosno onečišćenje, stvara ozbiljne posljedice po okoliš, ljude, divlje životinje i klimu. Sva umjetna rasvjeta tijekom noći pa tako i LED, pridonosi povećanju svjetlosnog onečišćenja, ističe Božičević.
Snažna i štetna rasvjeta na autocestama
Upozorava da je u Hrvatskoj veliki trend osvjetljavanja autocesta, cesta izvan naselja, šetnica, biciklističkih staza - dok primjerice u Njemačkoj i Austriji na autocestama i cestama izvan naselja rasvjete uopće nema.
Hrvatska po glavi stanovnika na javnu rasvjetu troši više nego Njemačka, dodaje.
I dopredsjednik udruge "Naše nebo" Boris Štromar smatra da je ogroman problem koji se potpuno ignorira snažna i štetna rasvjeta na autocestama i to što svaki odvojak i odmorište imaju izrazito snažnu rasvjetu.
Odvojak Jastrebarsko posljednji koji je dobio rasvjetu ima ukupno dvije prometne nesreće godišnje tijekom noći - što znači da ne postoji sigurnosni razlog za njezino postavljanje. Naprotiv, sigurnost se ugrožava jer automobili velikom brzinom iz mraka ulijeću u snažno osvijetljeno područje, pa vozači budu zaslijepljeni prilikom ponovnog izlaska u mrak, upozorava Štromar.
Tvrdi i da je rasvjetnoj industriji jedini cilj što veća i što brža zarada na uništavanju okoliša i ljudskog zdravlja, a nažalost, lokalne vlasti ne shvaćaju da ih se potkrada i iskorištava.
Zagreb triput više svjetlosno onečišćen od Beča
Navodi da prema mjerenjima koje je Željko Andreić radio na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu 2018. Zagreb ima tri puta veće svjetlosno onečišćenje od Beča.
Nažalost, novi projekti obnove javne rasvjete određuju čak tri puta više rasvjete nego to nalažu svjetlotehnički kriteriji za određivanje klasa rasvijetljenosti, kaže Štromar.
Za primjer navodi Jarun gdje je u gluho doba noći predviđen maksimalni dozvoljeni intenzitet pa će cesta oko Jaruna svijetliti kao odvojci na autocestama, a pješačke staze poput Trga bana Jelačića. Navodi i da se u nekim gradskim četvrtima planira osvjetljenje šetnica u parkovima rasvjetom maksimalnog intenziteta.
Kad bi Grad Zagreb koristio ekološke principe projektiranja javne rasvjete, uštede s prelaskom na LED javnu rasvjetu trebale bi biti 90 posto ili čak i više, tvrdi Štromar i dodaje kako to vrijedi i za mnoge druge gradove koje je rasvjetna industrija izmanipulirala da potpišu štetne, višestruko pretjerane projekte prije nego li su u sklopu zakona stupili na snagu svi pravilnici.
U Zagrebu teškoće stvaraju svijetleći LED ekrani
U Zagrebu su ogroman problem i svijetleći LED ekrani koje je od 2020. zabranjeno postavljati na križanjima. Ističe da se prijave inspekciji odbijaju s obrazloženjem da imaju rješenja, ali, tvrdi Štromar, mnoga koja su dobili na uvid izdana su nakon 2020. i protuzakonita su.
Mjerenja su pokazala da svjetlina LED ekrana višestruko premašuje zakonsko ograničenje. Tvrdi kako ne postoji nikakva zakonska prepreka da se svim ekranima postavljenim na križanjima ne naredi momentalno gašenje.
Sumnja i na pogodovanje oglašivačkoj industriji jer im se protuzakonito osigurava ogromna zarada nauštrb kvalitete života građana te drastično smanjenje sigurnosti zbog odvlačenja pažnje sudionika prometa čime se direktno ugrožavaju ljudski životi.
U Gradu Zagrebu kažu da se reklamni panoi postavljaju temeljem rješenja nadležnog gradskog ureda, a donose se sukladno odluci o komunalnom redu gdje su propisane potrebne suglasnosti i mišljenja nadležnih tijela u postupku izdavanja rješenja, kao i dokumentacija koju je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti.
Zakonski definiran problem
I prijašnji propisi, kao i važeća odluka o komunalnom redu, sadrže norme kojima se propisuju udaljenosti od zone raskrižja, kojih se potrebno pridržavati. U rješenjima kojima se odobrava postavljanje osvjetljenih reklamnih panoa, nalaže se vlasniku da se pridržava odredbi o zonama rasvjetljavanja, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, rekli su u Gradu Zagrebu.
Zakon zabranjuje rasvjetljavanja oglasnih ploča svjetlosnim tokom koji izlazi iz njezinih gabarita, zabranjuje postavljanje oglasnih ploča tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa. Također je zabranjeno postavljanje osvjetljenih oglasnih ploča u zaštićenim područjima, podsjeća Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Lokacije i njihovo postavljanje u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave, kažu u Ministarstvu te poručuju kako razmatraju izmjenama i dopunama generalno postrožiti kriterije za postavljanje oglasnih ploča.
Ministarstvo ističe kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u EU i svijetu koje su problem svjetlosnog onečišćenja zakonski definirale.
