Iako IT industrija iz godine u godinu bilježi rast, a plaće zaposlenih su iznad prosjeka, ako se nešto ne promijeni, takav se trend neće još dugo moći održati. Potrebno je porezno rasteretiti tvrtke, ali i same plaće ne bi li se podigla konkurentnost ne samo IT sektora, već cijelog gospodarstva.

Rezultat je to analize radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao.

Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji, ističu iz HUP ICT-a. Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka što je važan korak za IT industriju, kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ta industrija producira. Ulaskom na tržište EU-a, hrvatske se IT tvrtke suočavaju s konkurentima iz zemalja koje su reforme već provele i gdje su porezi i parafiskalni nameti znatno manji nego u RH.

Osim na konkurentnost poduzeća i industrija čiji je obuhvat mnogo širi od IT industrije i industrija profesionalnih usluga (praktički je riječ o djelovanju na cjelokupno gospodarstvo), mjere poreznog rasterećenja u vrlo kratkom roku mogu djelovati i na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada te jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora.

 

ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. ICT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Prošle je godine ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od 3 milijarde kuna. Treća je komponenta izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula, no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne, naglasio je Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji, a to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji, no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili, pojasnio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao, na konferenciji je iznijela rezultate analize plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao. Uzorak je iznosio 3600 ispitanika i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora.

Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera.

Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru, što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH. Rezultati su pokazali da 10% zaposlenih IT-jevaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalnce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera, kojih i dalje nedostaje u svim sektorima.

Porezna će reforma u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće naviše, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom na to da je većina plaća ispod tog bruto iznosa.

Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom.

Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak – no s trenutnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru. Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena. Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutno nalazi, u HUP-u smo priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje će značajno utjecati na proračun. One su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi dvije-tri nagradne plaće godišnje. Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini, zaključio je Drilo na kraju.