NASA-in rover Perseverance nedavno je otkrio intrigantnu stijenu u obliku vrha strijele na Marsu, nagovještavajući potencijalni drevni život mikroba. Ta stijena, pronađena u koritu Neretve Vallis, unutar kratera Jezero, pokazuje kemijske potpise i strukture koje podsjećaju na Zemljine fosilizirane mikrobne zapise. Iako to nije neoboriv dokaz o životu na Marsu u prošlosti, otkriće je uzbudilo znanstvenike.
Te točke su veliko iznenađenje. Na Zemlji su ove vrste obilježja u stijenama često povezane s fosiliziranim zapisima mikroba koji žive u podzemlju, rekao je David Flannery, astrobiolog i član znanstvenog tima Perseverance sa Sveučilišta za tehnologiju Queensland u Australiji.
Stijena, nazvana Chevaya Falls, skenirana je roverovim instrumentom SHERLOC (Scanning Habitable Environments with Raman & Luminescence for Organics & Chemicals). Te šarene mrlje, koje sadrže željezo i fosfat, ukazuju na kemijske reakcije koje su mogle održati život mikroba. Međutim, to ipak nije izravan dokaz života.
Na Zemlji mikrobi mogu dobiti energiju iz sličnih kemijskih reakcija. Prisutnost organskih kemikalija na slapovima Chevaya sugerira mogući izvor energije za mikrobe na Marsu. Iako ovo ukazuje na drevnu mikrobnu aktivnost u marsovskoj rijeci, to i dalje ostaje samo nagađanje.
NASA-ina sedmostupanjska CoLD (Confidence of Life Detection) ljestvica procjenjuje izvanzemaljski život. Otkrivanje tih mjesta samo je prvi korak, dok znanstvenici moraju isključiti nebiološke uzroke i identificirati dodatne signale za povjerenje u život izvan Zemlje.
Uhvatili smo taj kamen laserima i X-zrakama, i snimali ga doslovno danju i noću iz gotovo svakog kuta koji se može zamisliti. Znanstveno, Perseverance nema više što dati, ističe Ken Farley, znanstvenik na projektu Perseverance.
To otkriće pojačava NASA-ine napore za misiju povratka uzoraka s Marsa na Zemlju. Prethodni plan od 11 milijardi dolara bio je preskup. Sada NASA traži suradnju s industrijom za pristupačnije i pravodobnije rješenje. Stijene poput onih s vodopada Chevaya naglašavaju potrebu za naprednim laboratorijskim studijama na Zemlji.
Izvor: Ars Technica
