NASA-in rover Curiosity je otkrio tragove nastanjivih uvjeta u dalekoj prošlosti Marsa, no jedan misterij i dalje ostaje

NASA-in rover Curiosity istražuje tajne drevnog krajolika kratera Gale na Marsu, otkrivajući nove, primamljive dokaze o nekoć nastanjivom okolišu. Stijene koje je rover pomno ispitao otkrile su tragove koji sugeriraju uvjete koji su potencijalno bili pogodni za život prije više milijardi godina, nudeći uvid u zagonetnu prošlost Crvenog planeta.

tri vijesti o kojima se priča Sad znamo i to NASA-ino superračunalo provelo 400.000 simulacija i sve upućuju na istu godinu u kojoj će Zemlja biti uništena Što to točno znači? Znanstvenici su pronašli ogromnu pukotinu ispod jednog od vulkana u našem susjedstvu Pronađen u krvi pacijenata Otkriven ključ trajnih simptoma dugog COVID-a

Dugo zbogom: NASA se i službeno oprostila od robotskog helikoptera Ingenuity, on sad ima novu ulogu

Curiosity je zapravo otkrio obilje manganovog oksida unutar stijena kratera Gale. Taj mineral, koji se obično povezuje s oksidacijskim uvjetima koji se nalaze u okolišima Zemljinih jezera, ukazuje na paralelu između geološke povijesti dvaju planeta.

Na Zemlji se ove vrste naslaga stvaraju cijelo vrijeme zbog visoke količine kisika u našoj atmosferi koju proizvodi fotosintetski život, pojašnjava geokemičar Patrick Gasda iz američkog Nacionalnog laboratorija Los Alamos i jedan od autora studije koja je objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets.

Ipak, prisutnost manganovog oksida na Marsu postavlja zbunjujuća pitanja. Za razliku od Zemlje, Marsu nedostaju uvjerljivi dokazi o životu, a mehanizmi koji stoje iza formiranja i koncentracije ovog minerala ostaju nedokučivi. Gasda naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem.

Ova otkrića upućuju na veće procese koji se odvijaju u atmosferi Marsa ili površinskim vodama i pokazuju da je potrebno više raditi kako bi se razumjela oksidacija na Marsu, smatra Gasda.

Manganov oksid ima značajnu biološku važnost na Zemlji, jer je bitan za razne fiziološke procese. Njegova sveprisutnost naglašava njegovu važnost u potrazi za potencijalnom nastanjivosti Marsa u prošlosti. Gasdin tim pomno je analizirao sadržaj mangana pomoću Curiosityjeve ChemCam kamere, bacajući svjetlo na potencijalne mehanizme njegovog taloženja unutar kratera Gale.

NASA želi uzorke s Marsa donijeti na Zemlju prije 2040. godine: "Morat ćemo razmišljati izvan okvira"

Znanstvenici pretpostavljaju da su uvjeti visoke oksidacije uz obalu jezera, zajedno s atmosferom bogatom kisikom, olakšali stvaranje manganovih oksida. Taj scenarij oslikava dugovječnu i nastanjivu jezersku okolinu unutar drevne povijesti kratera Gale. Međutim, izvor kisika zasad ostaje misterij, a nagađanja se kreću od udara meteorita do geoloških procesa.

Unatoč nesigurnostima, rezultati spomenutog istraživanja nude uvjerljiv put za daljnje istraživanje. Gasda i njegovi kolege sugeriraju da bi tragovi drevnog života mogli biti sačuvani unutar stijena koje sadrže mangan, čekajući da ih otkriju buduće misije.

Izvor: Science Alert