Nikada u povijesti toliki broj znanstvenika, sveučilišta i kompanija nije pokušavao pronaći lijek i cjepivo za neku bolest, no čini se da cjepivo neće biti spremno najmanje godinu dana, jer su potrebna brojna i duga testiranja. Među brojnim kandidatima koji rade na cjepivu jest i profesor sa Sveučilišta u Tel Avivu Jonathan Gershoni, kojem je nedavno u SAD-u odobren patent za inovativni dizajn cjepiva za viruse iz grupe koronavirusa, koji uključuju i, naravno, SARS-CoV-2.

Gershoni trenutačno razvija cjepivo koje cilja na "Ahilovu petu koronavirusa", odnosno na vezni motiv receptora (RBM), što je "kritična struktura" koja omogućuje vezivanje virusa sa stanicama te njihovu infekciju. U slučaju koronavirusa, RBM je dio tzv. spike proteina koji je od ključne važnosti za spajanje s receptorom stanica, nakon čega dolazi do fuzije virusa s membranom ljudske stanice. Genom tada ulazi u stanicu te počinje infekcija i njegova reprodukcija.

Šiljak proteina koronavirusa sadrži oko 1200 aminokiselina, a dio znanstvenika svoja istraživanja ograničio je na njih oko 200 koje čine domenu vezivanja receptora (RBD). Tim izraelskog znanstvenika koronaviruse proučava još od 2004. i epidemije SARS-a, zbog čega su sa svojim istraživanjima ispred konkurencije te su već uspjeli identificirati 50 aminokiselina koje su dio RBM-a, vrlo kompleksne trodimenzionalne strukture ove kritične komponente virusa. U razgovoru za izraelske medije Gershoni je rekao da koriste trikove molekularne biologije kako bi identificirali slabe točke i izolirali ih te rekonstruirali.

Funkcionalna rekonstitucija takve strukture, iako izazovna, bila bi iznimno učinkovita osnova za cjepivo, smatra Gershoni. Kaže kako virusi pokušavaju sakriti RBM od ljudskog imunološkog sustava te da je najbolji način dobivanja rata protiv virusa razvoj cjepiva koji cilja njegov RBM.

Izraelski znanstvenik na proučavanju genoma virusa SARS-CoV-2 počeo je raditi početkom siječnja te je njegov tim dovršio inicijalne korake prema rekonstituciji RMB-a virusa SARS-CoV-2, objavili su Sveučilišta u Tel Avivu. To će koristiti kao osnovu za novo cjepivo, a tijekom sljedećih nekoliko mjeseci znat će hoće li ta metoda biti učinkovita, nakon čega bi se trebali povezati s industrijom u razvoju cjepiva. Kao i u slučaju ostalih potencijalnih cjepiva, ono bi moglo biti spremno za korištenje za godinu ili godinu i pol.

Izvor: Sveučilište u Tel Avivu
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju