Znanstvenici su dugo govorili da će klimatske promjene dovesti do obilnih kiša i posljedičnim poplava.
Međutim, za određivanje uloge klimatskih promjena u poplavama, trebat će pričekati najmanje nekoliko tjedana, istaknuli su znanstvenici ovaj tjedan.
Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji, poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uvjete, kaže Ralf Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.
U poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, ali i neke druge zemlje, poginule su najmanje 183 osobe, a za stotinama se još traga.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u nedjelju posjetila poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati pogođene u ovim teškim i strašnim vremenima.
Generalno, globalni rast prosječne temperature za oko 1,2 stupnjeva Celzijevih, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše vjerojatnijima, tvrde znanstvenici.
Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na kraju osloboditi više vode.
Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve - stisnete ju i voda istječe, rekao je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Sveučilišta Leipzig.
Porast prosječne globalne temperature za 1 stupanj povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za 7 posto, rekli su klimatski znanstvenici.
Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog tlaka, također utječu na količinu kiše u određenom području.
Geert Jan van Oldenborgh iz World Weather Attributiona, međunarodne znanstvene mreže koja analizira kako su klimatske promjene mogle utjecati na vrijeme, rekao je kako očekuje da će biti potrebno nekoliko tjedana da bi se utvrdila veza između ovih kiša i klimatskih promjena.
Brzi smo, ali ne toliko, kazao je Oldenborgh, znanstvenik Nizozemskog metereološkog instituta.
Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao poticati sustav niskog tlaka zraka u zapadnoj Europi.
Poplave su uslijedile samo nekoliko tjedana nakon što je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Znanstvenici su u međuvremenu rekli da bi ekstremne vrućine bile "gotovo nemoguće" bez klimatskih promjena koje su učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijim.
U Europi je također neuobičajeno vruće. Najtopliji lipanj od 1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju.
Zbog ovotjedinih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim razinama u mnogim područjima zapadne Europe.
Iako istraživači desetljećima predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena iznenadila.
Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši, kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Sveučilišta Newcastle, koji napominje da su zabilježeni ozbiljni rekordni događaji širom svijeta, unutar nekoliko tjedana.
