Mjere za spas gospodarstva i potporu poduzetnicima u vrijeme koronakrize donijele su brojne države i tek će sljedeći mjeseci pokazati kakvi su učinci tih mjera. Zahvaljujući tim prvim, odnosno vatrogasnim mjerama privremeno su spriječeni masovni otkazi, no ako se situacija ne popravi u budućnosti, jasno je da cijeli svijet srlja u gospodarsku katastrofu kakvu još nismo doživjeli.
Takve krizne situacije - bilo da je riječ o pandemiji, financijskoj krizi iz 2008. ili prirodnim nepogodama i katastrofama, uvijek privuku hakere i prevarante koji ih pokušavaju iskoristiti i ukrasti novac ili podatke koje na brojne druge načine mogu unovčiti. Slična stvar dogodila se u Njemačkoj prilikom isplate potpora za samozaposlene i manje kompanije u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, iako na DW-u kažu da su slične prijevare zabilježene i u drugim pokrajinama.
Hakeri su odlučili iskoristiti potpore za poduzetnike koji su svoje podatke trebali prijaviti na posebnoj internetskoj stranici koju je pokrenula ta pokrajina. Oni su kopirali tu stranicu, tj. napravili su vlastitu stranicu koja izgleda isto, no nalazi se na drugoj adresi te su link za svoju stranicu širili putem mailova i društvenih mreža. Dio poduzetnika koji su ionako u panici zbog situacije, nije detaljno provjeravao podatke na toj stranici (jer je ionako izgledala kao službena stranica i nisu imali potrebe uspoređivati linkove) pa su upisali sve svoje podatke o kompaniji i zaposlenicima.
Tako su sve te važne informacije, umjesto državi koja im je trebala dati financijsku potporu, predali hakerima. Sljedeći korak hakerske prijevare bio je iskoristiti te podatke o kompanijama kojima treba pomoć i prijaviti se za potporu na službenim stranicama. Dakle, oni su se na službenu stranicu prijavili sa svim pravim informacijama koje su "dobili" od kompanija, ali promijenili su samo jednu stavku - i to onu najbitniju. Naime, promijenili su broj bankovnog računa tako da potpora nije isplaćena poduzetnicima, nego njima.
Prijevara je otkrivena tek 9. travnja, dok kad je policija primila više od 570 prijava vezanih uz prijevare, a iako službenih informacija nema, na ZDnetu kažu da procjene govore o isplati od 30 do čak 100 milijuna eura koji su završili na računima prevaranta. Istraga trenutačno traje, a policija je usredotočena na dvije phishing stranice putem koje su prevaranti krali podatke kompanijama.
