Europska komisija planira proširiti mjere nadzora na digitalne uređaje, pa čak i na kućanske aparate. Prema povjerljivom prijedlogu koji su za Europsku komisiju pripremili stručnjaci, aplikacije poput WhatsAppa, telefoni, glasovni asistenati iz Googlea ili Applea, pa čak i pametni hladnjaci mogli bi se nadzirati u budućnosti. Dokument, kojeg je na uvid dobio njemački portal t-online, na 28 stranica navodi 42 točke za pojačani nadzor. Zagovornici zaštite podataka zabrinuti tim prijedlogom, jer se boje neviđene invazije na privatnost građana EU-a.
Prijedlog skupine stručnjaka
Nacrt pod nazivom "Preporuke Grupe na visokoj razini o pristupu podacima za učinkovito provođenje zakona" ima za cilj borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma prilagodbom zakonodavstva novim tehnološkim mogućnostima. Skupina stručnjaka predlaže da se od proizvođača zahtijeva da stvore takozvana "stražnja vrata" (backdoor) za istražitelje, omogućujući im da zaobiđu enkripciju na uslugama poput WhatsAppa. To bi vlastima omogućilo dešifriranje podataka uz pomoć sudske odluke, a tvrtke poput Applea, Googlea ili Mete, koje ne bi surađivale u tom pogledu, mogle bi se suočiti s kaznama.
Trenutno end-to-end enkripcija u uslugama slanja poruka sprječava pristup podacima, jer se poruke dekriptiraju samo na uređaju primatelja. Istražitelji trenutno moraju otključavati telefone kako bi pristupili chatovima, što je proces koji oduzima puno vremena i nije uvijek uspješan. Prijedlog nadilazi praćenje chata, ciljajući i na Internet stvari (IoT).
Trebalo bi osigurati da postoji velika standardizacija i da također uključuje IoT, uključujući povezane automobile i druge oblike povezivanja, navodi se u spomenutom dokumentu. To bi utjecalo na kućne pomoćnike kao što su Google Home, Alexa ili Appleov asistent, kao i na pametne hladnjake i slične uređaje, koji omogućuju prikupljanje podataka i korištenje u istragama.
Doviđenja sigurnim aplikacijama i opasnost pristupa "općem ključu" privatnosti
Točka 27 od 42 predložene preporuke poziva na ponovno uvođenje zakona o zadržavanju podataka, koji bi zahtijevali od pružatelja usluga telekomunikacija i interneta da pohranjuju podatke o prometu korisnika na određeno razdoblje i daju ih tijelima za provođenje zakona kada je to potrebno. Ti podaci mogu uključivati IP adrese, telefonske kontakte ili informacije o lokaciji.
WhatsApp i drugi šifrirani messenger servisi više ne bi bili sigurni i bili bi otvoreno dostupni, upozorava se u prijedlogu. To bi također moglo predstavljati rizik ako autoritarni režimi dobiju pristup takvom "općem ključu" privatnosti građana.
"To je izravan skok u nadzirano društvo"
Prethodno je njemački Savezni upravni sud smatrao da je opće zadržavanje podataka nekompatibilno s europskim zakonom i ono se ne provodi u Njemačkoj. Prijedlog stručne skupine mogao bi zaobići tu njemačku presudu provedbom mjera na razini EU.
Planovi su 'bez presedana, pretjerani skok izravno u potpuno nadzirano društvo. Sve što radimo, gdje se krećemo i s kim komuniciramo, žele da bude vidlivo bilo kada i bez prepreka, komentirala je dokument Anja Hirschel iz njemačke Piratske stranke i dodala da takve mjere nadzora ne bi trebale biti dopuštene.
