Najnovije analize pokazuju da će do 2030. globalne temperature biti tek 0,01 stupanj niže od očekivanog.

No autori ističu da bi oporavak prirode mogao znatno utjecati na dugoročne prognoze. Snažan zeleni impuls mogao bi zadržati porast temperature na 1,5 stupnjeva do sredine ovoga stoljeća, piše u petak BBC.

I ranije studije ukazivale su na promjene u emisijama stakleničkih plinova nakon što je transportni sustav stao u sklopu mjera protiv pandemije koronavirusa.

Globalna dnevna emisija ugljikova dioksida pala je na vrhuncu krize 17 posto.

Nova studija nadograđuje te podatke pomoću podataka s Googlea i Applea o globalnom kretanju stanovništva.

Tim predvođen prof. Piersom Forsterom sa sveučilišta u Leedsu izračunao je kako se deset plinova i zagađivača zraka promijenilo od veljače do lipnja 2020. u 123 države.

Stručnjaci su otkrili da su najviše pali u travnju. Ugljikov dioksid, dušikovi oksidi i ostale emisije globalno su manje od deset do 30 posto, uglavnom zahvaljujući gašenju transporta.

No novo istraživanje pokazuje da je pad nekih stakleničkih plinova poništio učinak drugih u smislu globalnog zatopljenja.

Dušikovi oksidi iz transporta obično zagrijavaju atmosferu. Oni su pali 30 posto, kao i sumporni dioksid, koji uglavnom nastaje izgaranjem ugljena.

Ispuštanje tog plina pomaže formiranju aerosola koji reflektira sunčevu svjetlost natrag u svemir i tako hladi planet.

To poništavanje učinaka, u kombinaciji s privremenim ograničenjima zbog pandemije, znači da će se efekt na globalno zatopljenje do 2030. jedva osjetiti, ističu znanstvenici.

Iako privremene promjene pomažu, emisije ugljikova dioksida treba smanjiti trajno da bi se to odrazilo na globalno zatopljenje, rekao je Forster. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju