Industrija videoigara u kontinuiranom je rastu i kad je u pitanju zarada, danas ozbiljno premašuje filmsku industriju, a eSports turniri popularniji su i od NBA finala. Budući da je svijet napokon shvatio veličinu i vrijednost gaming industrije, ulaganja u nove stručnjake, entuzijaste i općenito ljude koji se bave videoigrama postala su vrlo ozbiljna stvar.
Iako od svojih najranijih početaka industrija videoigara nije bila primjer inkluzivnosti, novi val promjena i rasta koje su se u zadnje vrijeme dogodili u ovoj industriji, donosi mogućnost uključivanja i većeg broja žena na svim razinama game developmenta, eSportsa i streamanja. Unatoč uvriježenom mišljenju da žene ne igraju igre ili da igraju uglavnom browser igre za kućanice, poput Candy Crush Sage, u svijetu gaminga do sada se probio i nešto manji broj žena, a stereotipi o ženama u gamingu polako se, ali sigurno ruše.
Postotak gamerica zadnjih se godina kreće u rasponu od 41% do 48%, od čega tek 22% sudjeluje u razvoju videoigara, što je vrlo poražavajuća statistika. Ipak, žena koje zanimaju videoigre nedvojbeno ima, a jedna od je njih i Ines Klemenčić, voditeljica edukacija i financija u Machina Game Dev Academy, s kojom smo imali priliku porazgovarati na prošlotjednoj konferenciji Ladies of New Business - gaming edition i saznati više o digitalnoj karijeri u gaming industriji.
Kako do posla i digitalne karijere u industriji videoigara?
Moj put je tu poprilično specifičan. Ja sam u kratkom roku promijenila dosta karijera. Ekonomist sam pa su financije moja struka. Jedno vrijeme sam se bavila vođenjem edukacije u fotoklubovima za mlađe i starije uzraste i tu sam spojila iskustvo koje sam imala sa klincima, načinom na koji uče i na koji smo im predstavljali neke nove vještine, sa samim financijama. Što se tiče digitalne karijere, sve ovisi o tome na što ciljaš. Zapravo se bilo koja vještina može prenijeti u digitalnu karijeru, nekad je samo potrebno pojašnjenje samih pozicija. Mi kroz Machinu, kroz blogove želimo ljude što više educirati, što je zapravo svaka pozicija, konkretno u game developmentu. Većina je upoznata s tim da postoji programer, da postoji crtač, ali tu je puno nekih drugih, pozadinskih vještina koje nužno nisu vidljive u samoj igri, ali su nužne da bi igra nastala. To je konkretno pozicija producera, marketingaša, voditelja financija, sve ono što je potrebno u svakoj firmi.
Industrija videoigara zahtijeva određeni set vještina koje formalno obrazovanje ne pruža
Koja su zanimanja najtraženija u industriji videoigara?
Programera se uvijek traži i to je nekakav stereotip, ali točan je stereotip. Programeri s tečajeva su i nama brže zapošljivi. Treba jako puno modelara, animatora, 2D crtača, concept artista, s tim da se kod njih očekuje velika prilagodba jer concept artisti često misle da će raditi samo concept art, ali od njih se očekuje da poznaju i klasični grafički dizajn, pripremu nekakvih promotivnih materijala za tisak i slične stvari. Sve su te vještine dosta tražene, dok su malo manje traženi pisci i audioinženjeri i producenti, ali i to malo više dolazi do izražaja.
Jedna od posebno zanimljivih, ali često vrlo podcijenjena jest i vještina kreativnog pisanja. Što je konkretno kreativno pisanje i zašto je važno u gaming industriji?
Kreativno pisanje tečaj je koji je ljudima poprilično teško objasniti. Programiranje, modeliranje i crtanje svima je jasno. Kreativno je pisanje vještina koja zahtijeva jako puno stvari. Glavna je prilagodba formata, i to je nešto što se dugo treba vježbati jer nije isto napisati članak ili scenarij, što su već dosta poznate forme, i napisati priču za mobilnu igru, za browser igru ili za nekakav veliki MMORPG poput World of Warcrafta. Pisanje questova, dijaloga između likova i generalne priče iz svijeta vrlo su bitne stavke. Mi smo s tečajem spojili i game dizajn, što je zapravo stvaranje strukture same igre i stvaranje gameplaya. Tu učite kako priču koju imate pretočiti u igru, na koji će način interaktirati s tim, što sve igrač mora napraviti da bi se ta priča ostvarila. Jesu li to nekakvi dvoboji, izvršava li igrač nekakve questove, na koji način, itd... Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nema puno pisaca. Većina naših igara nisu toliko "story-driven". Dosta njih ima jednostavnije priče s jednostavnijim mehanikama. Iako pozicija pisanja nije toliko zastupljena, postaje sve prepoznatljivija.
Koliko je teško ući u industriju?
Ljudi često dolaze s pretpostavkama da je teško ući u industriju. Donekle je teško jer je veliki interes, ali s obzirom na to da industrija brzo raste, a mi nemamo nikakvo klasično obrazovanje u hrvatskom obrazovnom sustavu za te vještine, puno se brže otvaraju radna mjesta nego što ima ljudi s adekvatnim vještinama. Upravo zato se ljudi ne trebaju bojati aplicirati na posao jer ljudi s tim konkretnim vještinama nema puno.
Koji su glavni izazovi s kojima se žene susreću u tvrtkama koje se bave videoigrama?
Meni je osobno teško reći za neke izazove s kojima se žene generalno susreću jer nisam nikad na sebi osjetila nikakvu dozu diskriminacije. Moguće je da je to stvar do mene i da ne dopuštam da percipiram diskriminaciju. Ne mogu reći da ja kao žena mogu izdvojiti neki problem koji muškarac možda nema. Kada sam ulazila u industriju, na početku sam se bojala da su možda žene percipirane kao manje vrijedne, da će mene percipirati kao neozbiljnu, ali do sada se s nečim takvim još nisam susrela. Prošla sam nekoliko industrija i mogu reći da je ovo industrija u kojoj sam primijetila najviše entuzijastičnosti prema svim mladim ljudima koji ulaze u nju. Svaki developer, svaki član tima ili firme koju sam do sada upoznala su uvijek spremni pomoći i motivirati te. Rekla bih da je ova industrija čak otvorenija od nekih drugih, dok je veći problem percepcija žena nego što postoji neka diskriminacija. Ovo je industrija koja se percipira kao muška, ali ako si žena s adekvatnom vještinom, ne postoji nikakva prepreka i nikakav problem.
