Digitalizacija je postala neizostavan dio modernog poslovanja i života. No, ne provode sve zemlje digitalizaciju jednako brzo ili uspješno. Kako bi provjerio kakvo je stanje u pojedinim zemljama, Microsoft je kreirao Digital Futures Index i izmjerio “digitalni puls” 16 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Kako ističu, DFI donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja, ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije.
Digitalizacija je promatrana kroz 5 kategorija digitalnog razvoja: digitalno poslovanje, digitalna vlada i javni sektor, digitalna infrastruktura, digitalni sektor i ljudski kapital. Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9 posto ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu).
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Hrvatska je posebno jaka na području talenata, a razina digitalnih vještina među općom populacijom je također visoka. Najbolje rezultate ostvarila je u kategoriji ljudskog kapitala, koja je snažno povezana s većom inovativnošću, produktivnošću i plaćama, a u svim ostalim kategorijama rezultati su blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.
Kreirali smo Digital Futures Index kako bismo pomogli donositeljima odluka u ubrzanju digitalne transformacije zemlje. Naše istraživanje je pokazalo kako su u digitalno naprednije zemlje zelenije, bogatije, inovativnije i kompetitivnije. Mi u Microsoftu vjerujemo kako Hrvatska ima snažan potencijal i sve preduvjete da postane digitalno središte ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, komentirala je Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.
U kategoriji digitalno poslovanje Hrvatska je ostvarila 84 boda (prosjek za srednju i istočnu Europu iznosi 100), odnosno 16 posto ispod prosjeka. Podaci pokazuju da će se ubrzanje digitalne transformacije i povećanje konkurentnosti ostvariti većim ulaganjima hrvatskih tvrtki u oblak i u napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.
U kategoriji digitalna vlada i javni sektor Hrvatska ima 90 bodova. Iz rezultata se može iščitati da se postojeće digitalne usluge koriste u velikoj mjeri, no ključnu priliku predstavlja digitalizacija javnih usluga.
Na području digitalne infrastrukture Hrvatska bilježi 93 boda, a velike su razlike u rezultatima prosječne brzine fiksnog širokopojasnog pristupa (71) i prosječne brzine mobilnog interneta (131).
U kategoriji digitalni sektor država je zabilježila 87 bodova. Iz rezultata veličine digitalne ekonomije vidljivo je da ICT sektor snažno pridonosi BDP-u te da Hrvatska nadmašuje prosjek kada se gleda broj novoosnovanih tvrtki.
Kako ističu iz Microsofta, najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u kategoriji ljudskog kapitala – 107 bodova.
Hrvatska ima izvrsne rezultate na području talenata i vještina, koji imaju snažne korelacije u svim segmentima u odnosu na inovativnost, produktivnost i plaće. Također nadmašuje sve zemlje u Indexu kada je u pitanju razina digitalnih vještina mladih od 16 do 29 godina, jer je rezultat 48 posto iznad prosjeka srednje i istočne Europe.
Na što treba obratiti pozornost?
Iz Microsofta naglašavaju da je, kako bismo u potpunosti postali digitalno društvo, potrebno posebnu pažnju posvetiti razvoju i unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina, poticanju malih i srednjih tvrtki da se digitalno transformiraju te digitalizaciji javnih usluga. Prihvaćanje hibridne radne kulture i fleksibilnosti rada učinit će zaposlenike produktivnijima i inovativnijima, a naglašena je i potreba ulaganje u IT stručnjake.
U Digital Futures Index uključene su Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija i Slovenija, ali i zemlje koje se smatraju vodećima po pitanju digitalizacije – Danska, Finska, Nizozemska i Švedska – te Portugal koji je u „digitalnom usponu“ da bi se dobili dodatni podaci za usporedbu. Model uključuje 55 različitih podatkovnih parametara koji su organizirani u kategorije za lakše modeliranje i navigaciju kroz podatke. Podaci su prikupljeni iz pouzdanih javnih izvora, uključujući Europsku komisiju, UNESCO, World Bank, Eurostat, OECD, Digital Nomad Index, UN, WTO, Europsku investicijsku banku i Eurofound.
