Kontroverzna europska Direktiva o autorskim pravima, oko čijeg teksta se podigla velika prašina, i službeno je stupila na snagu objavom u službenom glasilu EU.

Objava ujedno znači da počinje teći rok od dvije godine tijekom koje zemje članice EU imaju vremena za prilagođavanje svog zakondavstva Direktivi.

Podsjetimo, na ažuriranju zaštite autorskih prava radi se još od 2016. godine kad je predstavljena prva ažurirana verzija Direktive. No u tri godine, koliko je trebalo da prijedlog bude izglasan u Europskom parlamentu, sam se tekst Direktive u mnogočemu promijenio.

Ono u čemu su se složili i protivnici i zagovornici Direktive je činjenica da autorska prava treba zaštititi. Ali najveća se borba vodila oko toga kako zaštititi ta prava, a da svi budu zadovoljni.

Mnogi ističu kako su nova pravila osmišljena protiv internetskih divova poput Googlea i Facebooka koji, ističu zagovornici Direktive, iskorištavaju autore a ne plaćaju im za korištenje njihovih autorskih djela.

Najspornijim pokazali su se Članci 11. i 13. koji bi, smatraju protivnici, mogli promijeniti internet u Europi. Tako članak 11. predviđa uvođenje tzv. poreza na linkove odnosno propisuju da velike internetske platforme moraju platiti određeni iznos za prikazivanje sadržaja, odnosno naslova, slike i slično na svojim stranicama. Iz Googlea su već pokazali kako bi izgledali rezultati pretrage na njihovoj tražilici ako bi se taj članak doslovno primijenio.

S druge strane, članak 13. propisuje da su platforme odgovorne za sadržaj koji se na njima objavljuje te moraju autorima platiti za njihova autorska djela koja su tako objavljena. To bi moglo direktno ugroziti platforme poput YouTubea na koje autori uploadaju različite video materijale. Naime, upozorava se kako bi platforme mogle uvesti automatske filtere koji će braniti objavljivanje bilo kakvog materijala za koji filter procijeni da se radi o tuđem autorskom djelu.

Nakon izglasavanja Direktive iz Googlea su bili oprezni s davanjem izjava. Tek su rekli kako će pričekati njeno objavljivanje kako bi analizirali tekst i odlučili o daljnjim koracima.

Kako Direktiva sama po sebi nije zakon, već set smjernica, bit će zanimljivo vidjeti kako će hrvatski zakonodavci unijeti te odredbe u naše zakonodavstvo. I još zanimljivije, kako će te odredbe provoditi.

U svakom slučaju, sljedeće će dvije godine promijeniti "sliku interneta" u Europi. Samo još ne znamo kako.