Od obrazovanja do potrage za poslom i apliciranja za državnu pomoć, mjere izolacije prebacile su mnoge ključne aktivnosti na internet, ali i otežale ljudima s niskim primanjima pristup internetu, ističe francuska tehnološka konzultantska tvrtka Capgemini.
Internet je postao osnovna potreba. Nije više nešto što je zgodno imati, rekao je glavni izvršni direktor Capgeminija, Aiman Ezzat, za Reuters.
Ako ga nemaju, ljudi nemaju pristup javnim uslugama, obrazovanju, šansi za život. To vas jednostavno ograničava.
Gotovo svaki drugi čovjek u svijetu ne koristi internet, po UN-ovoj agenciji za internet i telekome (ITU).
Čak i prije COVID-19 aktivisti su upozoravali da ti ljudi imaju slabije izglede u životu zbog socijalne izolacije i slabijih prilika za zapošljavanje i obrazovanje.
Otkako su uvedene mjere izolacije, zatvorene su knjižnice i internet caffei koje su mnogi koristili za pristup internetu, rekla je Helen Milner, voditeljica zaklade „Good Things”, britanske dobrotvorne organizacije koja promiče digitalnu uključenost.
Drugi, koji posjeduju pametne telefone ali teško plaćaju podatkovni promet, više ne mogu pristupiti besplatnim hotspotovima, dodala je.
Moraju prioritet dati drugim stvarima kao što su hrana i stanarina, rekla je.
Ispitivanje Capgeminija provedeno na više od 1300 ljudi bez pristupa internetu u šest zemalja - Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama - utvrdilo je da ih 69 posto živi u siromaštvu.
Više od 40 posto ljudi koji su bez interneta bili su u dobi između 18 i 36 godina, po istraživanju.
Istraživanje je provedeno između prosinca i veljače, prije uvođenja izolacije zbog koronavirusa, a Ezzat naglašava da je pandemija samo pogoršala postojeće probleme.
Gotovo 1,6 milijarda radnika, gotovo polovica globalne radne snage, u neposrednoj je opasnosti da zbog pandemije ostane bez izvora prihoda, upozorila je Međunarodna organizacija rada (ILO).
Milner je kazala da ljudi u Britaniji i drugdje koji nemaju pristup internetu često ne mogu dobiti informacije o virusu, razgovarati s rodbinom, javiti se na intervju za posao ili aplicirati za azil te koristiti socijalne programe i bankarske usluge.
Od Tunisa do SAD-a, telekom operateri u mnogim zemljama nastoje riješiti taj problem mjerama kao što su snižavanje cijena, povećavanje pokrivenosti zemlje širokopojasnim internetom i uklanjanjem ograničenja za internetski promet, navodi organizacija za digitalna prava „Access Now”, u izvješću objavljenom prošli tjedan.
Smatra, međutim, da bi telekom operateri trebali učiniti više i poziva ih da ukinu sva ograničenja za podatkovni promet i odreknu se naknada za prekoračenja dopuštenih limita kao i kašnjenja u plaćanju.
Izvješće je pozvalo vlade i da povećaju konektivnost te da ne ukidaju internet u nemirnim regijama kao što se događa u Mjanmaru i Indiji.
U cijelom svijetu, donositelji odluka u vladinom i privatnom sektoru imaju obvezu brže djelovati i riješiti ovaj problem, rekao je predstavnik organizacije Eric Null koji se bori za neutralnost interneta.
Izvor: Hina