Broj zaraženih koronavirusom diljem svijeta i dalje nezaustavljivo raste, a mnogi upozoravaju da najgore tek dolazi na jesen i zimu, no čini se kako više ne trebamo očekivati scenarij s početka godine kada su brojne države proglasile lockdown. Zaključavanje gospodarskih i društvenih aktivnosti dalo je rezultate u smislu pada broja zaraženih, pa smo i u Hrvatskoj imali razdoblje bez novozaraženih, no pokazalo se da smo dobili samo jednu bitku, ne i rat.
No dok je širenje zaraza privremeno spriječeno, posljedice lockdowna - kroz gospodarstvo, otkaze, smanjenje plaća, pogoršanje zdravstvene situacije, pa čak i milijune umrlih, o čemu je prošli tjedan govorio i Bill Gates, trajat će godinama.
Jedna od osoba koja je bila zagovornik takvog zaključavanja i karantene bio je i Mark Woolhouse, profesor epidemiologije sa sveučilišta u Edinburghu, koji je jedan od savjetnika britanske vlade za pandemiju virusa. Tada je to vidio kao kratkoročno hitno rješenje doneseno u vrijeme kada nisu imali nikakvih boljih rješenja. Ono što je od starta bilo jasno je da će, jednom kada počne popuštanje mjera, krenuti novo širenje virusa među populacijom. Problem je što tijekom ovih mjeseci nije pronađena nikakva alternativa karanteni i zaključavanju i za mnoge stručnjake koji su sudjelovali u donošenju mjera jedina strategija je bilo čekanje cjepiva i nada da će se stvar sama riješiti. To je nada, ne strategija, smatra Woolhouse i kaže da je sad potrebno pronaći alternativu zaključavanju.
Danas ima drukčiji pogled na ono što se događalo u ožujku: Vjerujem da će povijest pokazati da je naš pokušaj kontrole COVID-19 kroz lockdown bila monumentalna globalna pogreška, lijek koji je gori od bolesti. Naglasio je da više nikada ne želi vidjeti takvo zaključavanje na nacionalnom nivou jer je prijašnji lockdown bio samo odgoda stupnja epidemije kojem sada svjedočimo, a pogotovo se nikada ne bismo trebali vratiti u poziciju u kojoj se djeca ne mogu igrati ili ići u školu.
S početkom škole sigurno se mogu očekivati nova žarišta
I on danas smatra kako će se šteta koju su zaključavanje i karantena nanijele obrazovanju, zdravstvu i širim aspektima ekonomije i društva pokazati najmanje jednako štetnim kao i sama bolest COVID-19 te trenutačno ljudima veću štetu nanose kolateralni efekti zaključavanja nego sama bolest.
Zato bi pri savjetovanju o donošenju budućih mjera trebali sudjelovati stručnjaci raznih disciplina, ne samo epidemiolozi i predstavnici zdravstvenih institucija već i obrazovni, gospodarski stručnjaci, psiholozi i drugi.
Što se tiče suživota s virusom, odnosno borbe protiv korone, naglasio je nekoliko mjera koje bi trebale biti učinkovite. Prvo, treba se fokusirati na mjesta na kojima je rizik najveći, poput staračkih domova i zaštitu starijih ljudi. Škole bi svakako trebalo otvoriti, ali i imati na pameti da će sigurno dolaziti do pojavljivanja žarišta - u tim slučajevima ne treba paničariti, već treba poduzeti sve mjere s kojima bi se ta žarišta smirila. Kao jedino dugoročno rješenje smatra testiranja na bolest koja su se već pokazala učinkovitima u svijetu sporta.
S takvim testiranjima trebao bi se, barem djelomično, riješiti i jedan od najvećih izazova s kojima se susreću epidemiolozi, a to su asimptomatski prenositelji virusa, kojih je najviše među mlađim ljudima. Pri tome misli i na testiranja u školama, čime bi se povećala sigurnost i povjerenje u pri povratku učenika u klupe. Naravno, testiranja posebno treba primijeniti i na zdravstvene djelatnike, zaposlenike u domovima za starije i nemoćne, kao i na učitelje i školama i na fakultetima.
Takvo nešto bit će jako skupo, no konačna će cijena biti puno veća ako se ne počne masovno testiranje jer bez toga se život ne može vratiti u relativno normalno stanje. Posebno je naglasio primjer engleske nogometne lige u kojoj je provedeno oko 40 tisuća testiranja, što se pokazalo uspješnim te isti princip treba primijeniti i na obrazovanje i biznis.
Mjere koje je naveo - masovna testiranja, posebna zaštita starije populacije te brza kontrola žarišta koja će se sigurno pojavljivati, njegovi su glavni prijedlozi s kojima ćemo se tijekom jeseni i zime boriti s koronavirusom, a mi se samo možemo zapitati ima li Hrvatska kapaciteta za takva masovna testiranja?
Izvor: Express.co.uk
