Hrvatska industrija videoigara već godinama bilježi velik uspjeh. Ne samo da ostvaruju pozitivne poslovne rezultate, otvaraju se novi studiji, zapošljavaju novi ljudi, već je postala i prepoznatljiva i u svijetu. No, mnogi još uvijek ne znaju da Hrvatska ima industriju videoigara, odnosno nisu svjesni koliko se razvila u proteklih nekoliko godina.
To je, među ostalim, bio povod i za organizaciju Game Dev Career Daya, okupljanja svih koji su zainteresirani za proizvodnju videoigara – kako onih koji već rade u industriji videoigara, tako i onih koje to zanima ali ne znaju otkud početi.
Uoči samog događanja, porazgovarali smo s organizatorom Lovrom Nolom iz Machina Academyja.
U Hrvatskoj i široj regiji više od 120 tvrtki proizvodi videoigre i oni stalno traže nove ljude. No, suočavaju se s velikim problemom – nedostaju im specijalizirana zanimanja.
Jako se traže, a ne mogu se naći specijalizirana zanimanja poput marketinških stručnjaka za videoigre jer je to potpuno drugačiji svijet i klasični marketinški stručnjaci baš se i ne uklapaju. To su još i level dizajneri i game dizajneri, ali oni mogu naučiti potrebne vještine, baš poput programera ili crtača, ističe Nola čija se Machina Academy bavi upravo edukacijom za industriju igara.
U planu im je razraditi još specijalističkih edukacija, no s obzirom na brzinu kojom se stvari mijenjaju i razvijaj u industriji igara, veoma je teško osmisliti pravu edukaciju koja će pokriti sve specifičnosti.
Prije svega, razlike su između videoigara za računala odnosno igraće konzole i igara za mobilne uređaje.
Igre za mobilne uređaje je lakše napraviti jer nisu grafički toliko zahtjevne, no teže ih je prodati i zadržati igrače. Klasične je igre nešto složenije napraviti, ali ih je lakše završiti i prodati jer ju možete nadograđivati i razvijati, pojašnjava Nola.
Novac nije na prvom mjestu
U posljednjih nekoliko godina industrija videoigara u cijelom svijetu doživjela je velike promjene. Prije svega s dolaskom uređaja koji pružaju uvid u virtualnu stvarnost.
Još nema mnogo igara koje podržavaju virtualnu stvarnost, dijelom zbog cijene samog uređaja, ali i jer takve igre zahtijevaju dodatni angažman tijekom izrade. Kad radite VR igru, kao da radite dvije igre u jednoj. Uz to, na vidjelo je izašla i ona ružna strana industrije igara. Studiji su vršili velik pritisak na programere i dizajnere da što prije izbace nove igre, što je dovelo do pobune i brojnih odlazaka usred projekata. Pojavilo se i mnogo indie studija koji rade na svojim igrama, ali njima je veoma teško ostvariti, a onda i zadržati profitabilnost, nabraja Nola.
Pa što je onda nužno za uspjeh u industriji videoigara? Dobra ideja? Stručna ekipa? Bogati financijer?
Zapravo, upornost. Nije toliko bitno znati kad prestati i odustati, već prepoznati što je dobar, a što loš projekt. Autorima videoigara, koji ulažu mnogo u razvoj svake igre, teško je ne biti emotivan kad promatraju svoj projekt. A ključno je biti objektivan, ističe Nola i dodaje kako igrači, ali i financijeri često nemaju strpljenja čekati studije da neku igru završe za godinu dana.
Financije, kao i u svim drugim aspektima života, igraju veliku ulogu u tome hoće li neka igra ugledati svjetlo dana (ili ekrana) ili ne. Posljednjih je godina popularno prikupljati novac za različite projekte putem crowdfundinga, no Nola se ne slaže da je to rješenje za industriju igara.
To je jedan od gorih načina za prikupljanje novca, pogotovo za mlade studije. Uspješna crowdfunding kampanja zahtjeva jednaku količinu truda i rada kao i proizvodnja same igre. A vidjeli smo da i studiji koji su prikupili velike iznose putem crowdfundinga, na kraju nisu uspjeli završiti igru, ali su novac potrošili na prostor, opremu, plaće, nabraja Nola.
On smatra kako mladi timovi koji rade na svojoj prvoj igri ne bi trebali tražiti financiranje na takvim mjestima.
Ljudi jednostavno ne znaju raspolagati novcem. Na početku se ne bi trebali opterećivati novcem, već razvijati igru u slobodno vrijeme, kad stignu, kako bi mogli ponuditi gotovo proizvod kad zatraže novac od nekoga, savjetuje Nola.
Budućnost je u videoigrama
Već smo spomenuli kako je industrija videoigara u Hrvatskoj jedna od najperspektivnijih i najuspješnijih. Ne samo da proizvodi proizvode koje većinom izvozi, već zapošljava mlade i perspektivne ljude, a plaće su veće od prosjeka.
No, kao i ostatak IT industrije, muče ih isti problemi – nedostatak stručnih ljudi, visoki porezi, nelogičnosti i ograničenja u zakonodavnom okviru. Stoga smo pitali, zašto bi netko uopće ostao raditi u Hrvatskoj, ako mu, npr. Rumunjska nudi bolje uvjete?
Zasad nitko od studija s kojima smo u kontaktu nema planove otići iz Hrvatske. Tu su doma i to nešto znači. Vjeruju u to što rade i žele se dokazati. Ima nešto u Hrvatima što je pogodno za izradu videoigara, kaže Nola i dodaje kako su videoigre iz hrvatskih studija postale prepoznatljive u svijetu gaminga.
Dakle, industrija videoigara u Hrvatskoj zaista ima svjetlu budućnost. Pa što bi onda netko tko želi raditi videoigre trebao napraviti kako bi "ušao" u taj svijet?
Informirati se. Prije svega informirati se o industriji, a ne zamišljati kako bi to moglo izgledati. Treba razgovarati s developerima i ljudima koji rade u toj industriji, postavljati pitanja, učiti, vježbati, isprobavati i razvijati vlastite vještine, kaže Nola i ističe: Treba imati na umu da voljeti igrati videoigre i voljeti raditi videoigre nije isto.
Prvi korak mogao bi biti upravo Game Dev Career Day koji će se održati 28. 10. u prostorijama HUB 385 u Zagrebu.
