Istraživanje MasterIndex, koje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska, pokazalo je da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu ukorak s evolucijom trgovine – skoro svi koriste kartice, sve više kupuju preko interneta, a beskontaktno plaćaju preko sedam puta više nego prije četiri godine.

Gotovo 95 posto korisnika u Hrvatskoj koristi kartice, a u prosjeku u novčaniku ima oko tri kreditne kartice. Zanimljivo je da značajan broj korisnika kartica (48 posto) ima tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika. Kartice u prosjeku više koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5500 kuna, građani stariji od 40 godina te muškarci. Kartice s odgodom plaćanja i revolving kartice uglavnom su popularnije među onima s još višim mjesečnim prihodima, točnije iznad 9000 kuna.

Gotovo trećina ispitanih koristi kartice svakodnevno, a više od 40 posto posjećuje bankomate jednom do dva puta tjedno.

Građani žele plaćati beskontaktno

U protekle četiri godine korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za više od sedam puta te sada iznosi 73 posto. Taj je udio još i veći među onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kn (85 posto), onima iz sjeverne Hrvatske (81 posto) te Istre i Primorja (78 posto).

Većina korisnika beskontaktno plaća na tjednoj bazi, a kao glavnu prednost takvog načina plaćanja većina ispitanika ističe brzinu (87 posto) i jednostavnost (86 posto). Uz to, čak 55 posto ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 57 posto namjerava koristiti češće nego do sada, prije svega oni mlađi od 40 godina. Štoviše, točno polovica ispitanika smatra ga ne samo sigurnim, nego i najboljim načinom plaćanja.

Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima (65 posto), zatim lokalnim dućanima (14 posto) te benzinskim postajama (9 posto).

Istraživanje je pokazalo kako je beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj, a zbog brzine, praktičnosti i jednostavnosti mnogi ga žele koristiti još i više. Riječ je o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija. Stoga će njezine prednosti sigurno biti prepoznate i u sektorima u kojima još nije u potpunosti iskorištena, kao što je primjerice javni prijevoz. Osim očite koristi koju donosi, sigurno će doprinijeti i smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manjih vrijednosti, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.

Internetska kupovina (Foto: Mastercard) (Foto: Mastercard)

Veliki interes za mobilno plaćanje

Gotovo dvije trećine ispitanika zainteresirano je za plaćanje preko mobitela, a posebno oni mlađi od 40 godina te oni s primanjima iznad 9000 kn. Plaćanje SMS-om još uvijek je najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja, a mobitel se u većoj mjeri još koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova te za mobilno bankarstvo. Uz to, više od polovice ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju prislanjanjem mobilnog uređaja na POS terminal te plaćanje preko mobilne aplikacije.

Sve veći broj ljudi kupuje na internetu, a kod korisnika kartica u Hrvatskoj taj je broj čak 85 posto. Proizvodi i usluge koji se najviše kupuju jesu odjeća i obuća (60 posto), potrošačka elektronika (47 posto), pokućstvo (36 posto), kozmetika (25 posto), ulaznice za kulturna događanja (22 posto) i putovanja (20 posto). Povoljne cijene najviše potiču kupovinu na internetu, a slijedi ušteda vremena (62 posto), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (57 posto), veća ponuda roba i usluga (56 posto), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (55 posto), dostava do kućnog praga (40 posto) te lakša usporedba cijena (40 posto).

S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, eventualno neisporučivanje robe, mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama te sumnja u kvalitetu proizvoda. Riječ o „vječnim“ pitanjima koja se vežu uz online trgovinu i oko kojih su potrošači uglavnom podijeljeni.

Tako 36 posto ispitanika ističe da nema povjerenja u internetske trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok otprilike jednak broj ispitanika (35 posto) nema takvih sumnji te su već pohranjivali podatke svojih kartica u stranim online trgovinama.

Za kupnju na internetu najčešće se koriste PayPal i kartice

Ispitanici najčešće plaćaju PayPalom (30 posto), debitnim (27 posto) i kreditnim karticama (25 posto). Međutim, među korisnicima kreditnih kartica ipak su najpopularnije kreditne kartice (34 posto), a tek onda PayPal (31 posto).

Gotovo polovica ispitanika (46 posto) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim internetskim trgovinama, dok 40 posto kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14 posto u domaćim online trgovinama. U hrvatskim internetskim trgovinama u nešto većoj mjeri kupuju oni s najmanjim prihodima (22 posto), a u stranim oni s prihodima iznad 12.000 kn (46 posto) te mladi do 30 godina starosti (50 posto).

Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici sve manje plaćaju gotovinom, a sve više na internetu. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (50 posto), zatim mobilno bankarstvo (39 posto), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (22 posto).