Dvodnevna konferencija „Kibernetička sigurnost: novi izazovi – nove prilike“, u organizaciji Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS), okupila je u Zagrebu više od 350 sudionika iz različitih sektora te stručnjake iz relevantnih hrvatskih i europskih institucija. Od samog početka konferencije, rasprave su bile usmjerene na aktualne teme iz područja kibernetičke sigurnosti, s posebnim naglaskom na zakonodavni okvir, provedbu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i mogućnosti financiranja putem nacionalnih i europskih programa.
NKS prvi put objavljuje poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u svrhu unaprjeđenja kibernetičke sigurnosti mikro, malih i srednjih poduzeća. Nakon javnih konzultacija, poziv planiramo objaviti sredinom srpnja, a bit će otvoren do 1. listopada 2025. godine. Poduzetnici će se tijekom tog razdoblja moći natjecati za značajna sredstva, ukupno 1,97 milijuna eura. Financijska podrška dolazi u ključnom trenutku kad poduzeća moraju odgovarati na sve veće regulatorne zahtjeve, ali i sve kompleksnije kibernetičke prijetnje. Cilj je potaknuti konkretne projekte koji će pridonijeti jačanju otpornosti poduzeća unaprjeđenjem internih sigurnosnih procesa i osnaživanjem kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti, istaknula je Vlatka Marčan, voditeljica NKS-a.
Luca Tagliaretti, izvršni direktor Europskog stručnog centra u području kibernetičke sigurnost (ECCC), izrazio je zadovoljstvo što je ponovno u Zagrebu i što ima priliku susresti se s predstavnicima lokalnog kibernetičkog ekosustava.
Hrvatska je jedan od ključnih partnera ECCC-a i igra značajnu ulogu u razvoju sigurnijeg i otpornijeg jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. NKS prednjači u tim nastojanjima, a mi se radujemo nastavku naše uspješne suradnje, rekao je Tagliaretti.
Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije naglasio je kako je Ministarstvo napravilo već mnogo posla kad je digitalizacija u pitanju, naročito u području umjetne inteligencije.
Kibernetički napadi predstavljaju novi način ratovanja koji uzrokuje velike probleme. Vlade zemalja Europske unije prepoznaju ovaj izazov i svjesne su važnosti ulaganja u kibernetičku sigurnost, pri čemu je važna sinergija države i privatnog sektora, zaključio je Habijan.
Druga NKS konferencija pruža izvrsnu priliku za stjecanje novih znanja, razmjenu ideja i umrežavanje različitih dionika industrije kibernetičke sigurnosti. Na jednom mjestu sudionici imaju priliku dobiti najnovije informacije o zakonodavnom okviru i obvezama dionika koje iz njega proizlaze, ali i saznati kako se pripremiti i kako osigurati projektna sredstva za učinkovitu implementaciju sigurnosnih rješenja, izjavio je prof. dr. sc. Drago Žagar, predsjednik Upravnog vijeća CARNET-a i predsjednik Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost (HIKS).
O obvezujućim mjerama povezanim s upravljanjem rizicima subjekata utvrđenih Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, govorio je dr. sc. Aleksandar Klaić iz Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR), u izlaganju „Kibernetička sigurnost pod zakonodavnim povećalom“.
Domagoj Javorović, Marko Vrančić i Krešimir Šipek iz Zavoda za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) prezentirali su netom objavljene Smjernice za samoprocjenu kibernetičke sigurnosti, koje će oblikovati buduća pravila za provedbu revizija.
Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja za Nacionalni CERT u CARNET-u, predstavila je PiXi platformu – nacionalni alat za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o prijetnjama i incidentima, pojašnjavajući pritom postupak prijave značajnog incidenta i ulogu platforme u tom procesu.
Na panelu „Dobili smo obavijest – što dalje?“, kojeg je moderirala Kristina Leko Kuštrak (AKD / HIKS), predstavnici poslovnog sektora Marino Čerkez (HŽ Infrastruktura), Ivan Stanić (Overseas Trade Co Ltd), Robert Jovanović (E.ON Hrvatska), Martina Dragičević (A1) i Nino Stepančić (Jadran-galenski laboratorij) – podijelili su iskustva, izazove i preporuke u provedbi mjera u sektorima sa značajnom ulogom u nacionalnoj digitalnoj infrastrukturi - od infrastrukture, energetike, telekomunikacija, logistike do farmacije.
Zdravstveni sektor bio je u fokusu posebnog tematskog bloka, zbog učestalih prijetnji kojima je izložen. Stručnjaci iz NCSC-HR upoznali su sudionike s metodama prevencije i rane detekcije ransomware napada te pojasnili korake za učinkovit oporavak sustava nakon kompromitacije.
U kontekstu aktualne inicijative Europske komisije, koja je 15. siječnja 2025. pokrenula javnu raspravu o Akcijskom planu EU-a za kibernetičku sigurnost bolnica i pružatelja zdravstvenih usluga, dr. Konstantinos Moulinos iz Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA), govorio je o ulozi te agencije u zaštiti kibernetičke sigurnosti zdravstvenog sektora.
Zaključno, Polyvios Hadjiyiangou iz ECCC-a predstavio je europske investicije u području kibernetičke sigurnosti, istaknuvši ključnu ulogu ECCC-a u financiranju inovacija, razvoju sigurnosnih tehnologija i jačanju prekogranične suradnje, s ukupnim raspoloživim budžetom od 390 milijuna eura.
