Ekspanzivna drhtava jasika u Utahu, poznatija kao Pando, mogla bi biti stara desetke tisuća godina te možda tisućljećima prethodi posljednjem ledenom dobu, prema nedavnom genetičkom istraživanju tima znanstvenika iz SAD-a. Ta ogromna šuma, koja se prostire na 43 hektara, mogla je izniknuti kao jedna sadnica prije otprilike više tisuća ili čak više od milijun godina, prema nekim znanstvenim procjenama.
Dok Pando nalikuje šumi od 47.000 stabala, sve stabljike dijele isti DNK, međusobno povezane mrežom jednog korijena, što ga kvalificira kao jedan klonski organizam i potencijalno najveći živi organizam na Zemlji. Njegov sustav aseksualne reprodukcije, koji se oslanja na klonsko klijanje, a ne na genetsko miješanje, omogućuje Pandu da opstane tamo gdje druga stabla možda ne bi preživjela. Ta reproduktivna strategija, koju dijele druge klonske vrste, poput određenih gljiva, omogućuje mu da ostane na mjestu i prilagodi se okolišu tijekom vremena.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu i drugih institucija prikupili su 500 uzoraka materijala korijena, lišća i kore Panda i drugih nesrodnih jasika kako bi analizirali i sekvencionirali njihovu DNK. Njihova studija, iako još nije recenzirana, otkrila je oko 4000 genetskih mutacija u uzorcima, nudeći uvid u dugu povijest Panda. Obrasci tih mutacija otkrivaju intrigantnu priču, a jedan model sugerira da Pando datira od prije 16.000 do 80.000 godina. Studija se može pronaći na repozitoriju bioRxiv.
Očekivali biste da su stabla koja su prostorno bliska također bliža genetski, ali to nije baš ono što nalazimo. Pronašli smo prostorni signal, ali on je puno slabiji od onoga što smo očekivali, objasnila je genetičarka Rozenn Pineau za časopis Nature.
Ta genetska zagonetka sugerira da su Pando genetske prilagodbe raspoređene kroz njegov korijenski sustav na jedinstvene načine, postavljajući pitanja o tome kako održava svoju genetsku otpornost. Daljnja istraživanja mogu otkriti mehanizme koji stoje iza ove otpornosti, potencijalno primjenjive na razumijevanje drugih drevnih organizama, kao što je prastara morska trava Posidonia oceanica u Sredozemlju, za koju neki pretpostavljaju da je možda stara i preko 200.000 godina.
Ranije smo pisali i o zvukovima koje Pando proizvodi i oje su znanstvenici uspjeli snimiti.
Pod prijetnjom klimatskih promjena i ljudskog utjecaja, očuvanje Panda postaje ključno za zaštitu te izvanredne žive relikvije.
Izvor: Science Alert
