Analiza uzorka stijena koje je prikupio NASA-in rover Curiosity pokazala je da je Mars u prošlosti mogao podržavati život mikroba, ako su oni postojali na planetu. Znanstvenici su identificirali sumpor, dušik, vodik, kisik, fosfor i ugljik - neke od ključnih kemijskih sastojaka za život - u prahu koji je Curiosity izbušio u sedimentalnoj stijeni u blizini drevnog korita u Gale krateru na Crvenom planetu prošlog mjeseca, javlja NASA.
'Temeljno pitanje ove misije bilo je postojanje uvjeta za život, te je li planet nekada bio nastanjiv', rekao je Michael Meyer, vodeći znanstvenik NASA-inog Mars Exploration programa u sjedištu agencije u Washingtonu. 'Iz onoga što znamo sada, odgovor je da.'
Podaci pokazuju da je područje Yellowknife Bay koje rover istražuje kraj drevnog riječnog sustava ili povremeno mokrog jezera koje je moglo osigurati kemijsku energiju i druge povoljne uvjete za mikrobe. Stijena se sastoji od fino zrnate muljike i sadrži zemljane minerale, sulfatne minerale i druge kemikalije. Ovaj drevni mokri okoliš, za razliku od nekih drugih na Marsu, nije bio oštro oksidirajući, kiseli ili ekstremno slani.
Znanstvenici planiraju nastaviti istraživanje planeta s Curiosityjem u Yellowknife zaljevu još nekoliko tjedana prije nego krenu na vožnju do središnjeg nasipa u Gale krateru - Mount Sharpa. Na planini Sharp nalaze se zemljani i sulfatni materijali koji su identificirani iz orbite planeta, a koji bi mogli otkriti dodatne podatke o trajanju i raznolikosti uvjeta života.
Rover Curiosity je na Mars sletio prije otprilike sedam mjeseci i središnji je dio Mars Science Laboratory misije. Veličine je automobila, a opremljen je ne samo instrumentima za istraživanje sadašnjeg Marsa, već i za istraživanje povijesti planeta i njegove površine. Curiosity neće biti u izravnoj potrazi za životom budući da bi takva potraga zahtijevala još sofisticiraniju znanstvenu opremu od one koja se nalazi na roveru.
Uspon na Mount Sharp veoma je važan za znanstvenike, budući da su slojevi stijena i kamenja vrlo dobro očuvani, te mogu otkriti mnoge nove stvari vezane uz promjenu ekoloških uvjeta na planetu, sve do milijardu i više godina starosti. U isto vrijeme, rover će tražiti promjene u građi Marsa proteklih nekoliko milijuna godina, koje su vidljive u omotima stijena. Prethodni roveri bili su u mogućnosti pronaći tragove da je voda nekada bila na površini Marsa, ali cilj Curiositya je da kopa malo dublje.
Misija Curiositya važna je i za buduća istraživanja i potencijalna putovanja na Mars, budući da će rover mjeriti i analizirati postojeći klimatski sustav na Marsu, temperaturu zraka i tla, te kretanje vjetrova na površini planeta. Takve informacije, u kombinaciji s više znanstvenih mjerenja iz svemira, trebale bi pomoći u pružanju šireg razumijevanja o tome kako klima varira na Marsu.
Jednog dana kad će ljudi putovati na Mars, neophodno će biti znati s koliko će se zračenja suočiti na površini planeta. Mjerenja i čitanja koja će učiniti Curiosity trebala bi pomoći riješiti taj misterij. Na Zemlji, velika količina radijacije od Sunca blokirana je od atmosfere. Međutim, atmosfera na Marsu puno je rjeđa, te Mars ima mnogo manji štit od sunčevog zračenja što bi moglo predstavljati problem prilikom mogućeg ljudskog posjeta površini planeta.
