Pojavom novih varijanti SARS-CoV-2 virusa diljem svijeta, širenje pandemije i dalje ne posustaje, a tim znanstvenika sa Sveučilišta Montreal istražio je pruža li antitijela koja bolje štite zaraza prirodnim putem ili pak cjepivo.

Koronavirus Njemački znanstvenici otkrili novu varijantu koronavirusa koja izbjegava antitijela iz cjepiva Pfizera i AstraZenece

U studiji koju je navedeni tim objavio u znanstvenom časopisu Scientific Reports, kanadski znanstvenici otkrili su da osobe koje su primile cjepivo Pfizera ili AstraZenece imaju razine antitijela znatno više od razine antitijela zaraženih pojedinaca. Ta antitijela pokazala su se učinkovitima i protiv delta varijante novog koronavirusa, koji nije bio prisutan u Quebecu tijekom prikupljanja uzoraka za istraživanje koje je provedeno 2020. godine.

Joelle Pelletier i Jean-François Masson, oboje profesori sa spomenutih sveučilišta, posebno su bili zainteresirani za slabo istraženu skupinu, odnosno osobe koje su bile zaražene novim koronavirusom, ali nisu bile hospitalizirane tijekom bolesti.

S tim u vezi proučavali su 32 odrasle osobe koje su bile pozitivne na COVID-19 14 do 21 dan prije sudjelovanja u studiji.

Djeca i koronavirus Australska studija otkrila: Blagi oblik COVID-19 kod djece ne potiče stvaranje antitijela?

Svi koji su bili zaraženi proizveli su antitijela, ali starije osobe proizvele su više nego odrasle osobe u dobi ispod 50 godina. Isto tako, antitijela su im bila prisutna u krvotoku i 16 tjedana nakon dijagnoze, istaknuo je Mason.

Antitijela proizvedena nakon zaraze originalnom, izvornom verzijom virusa isto tako su reagirala i na varijante novog koronavirusa, koje su se pojavile u naknadnim valovima pandemije, točnije na betu, deltu i gama varijantu virusa, ali slabije za 30 do 50 posto.

No rezultat koji nas je najviše iznenadio bio je taj da su antitijela kod pojedinca u dobi većoj od 50 godina pružala veći stupanj zaštite nego kod odraslih osoba u dobi ispod 50 godina, istaknuo je Pelletier.

To je utvrđeno mjerenjem kapaciteta antitijela da sprječavaju interakciju šiljastog proteina delta varijante s ACE-2 receptorom u ljudskim stanicama, što je način na koji postajemo zaraženi. Nismo primijetili isti fenomen kod drugih varijanti, dodao je Pelletier.

Koronavirus Čak 80 posto ljudi koji su preboljeli COVID-19 ima antitijela i godinu dana nakon zaraze

Uzimanje brisova za testiranje na koronavirus, ilustracija Studija otkrila: Dvije trećine stanovnika ove zemlje ima antitijela za koronavirus, ali to ne znači da je kod njih pandemija pri kraju

Kad je netko tko je imao blaži oblik COVID-19 još i cijepljen, razina antitijela u krvi te osobe se udvostručuje nasuprot necijepljene osobe koja je bila zaražena novim koronavirusom. Antitijela ovih prvih isto tako bolje sprječavaju spomenutu interakciju šiljastog proteina s ACE-2 receptorom.

To sugerira da cjepivo povećava zaštitu protiv delta varijante kod ljudi koji su prethodno bili zaraženi originalnim sojem novog koronavirusa, kaže Mason.

Oba znanstvenika vjeruju da se treba provesti još istraživanja kako bi se utvrdila najbolja kombinacija za održavanje najučinkovitije razine antitijela koja reagiraju na sve varijante virusa.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju