Pčele u roju mogu proizvesti veći električni naboj nego grmljavinski oblak, otkrilo je novo znanstveno istraživanje.

Iznenađujuće otkriće napravljeno je kad su Ellard Hunting sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji i njegov tim pratili vremensku prognozu na terenskoj postaji u blizini sveučilišta. Hunting i njegov tim primijetili su da su njihovi monitori električnog polja zabilježili skok u atmosferskom električnom naboju unatoč tome što nije bilo olujne aktivnosti. Razlog naglog skoka električnog naboja bio je taj što su se u to vrijeme, obližnje zapadne medonosne pčele (Apis mellifera) rojile. Rojenje pčela je uobičajeno ponašanje kada one traže novi dom. Studija o tome objavljena je u znanstvenom časopisu iScience.

Pčele, ilustracija Znanstvenici upozoravaju: Klimatske promjene deformiraju kukca bez kojeg nema života

Kad sam pogledao podatke, bio sam pomalo iznenađen vidjevši da je to imalo ogroman učinak, ističe Hunting. Znanstvenicima je već poznato da pčele pojedinačno nose mali naboj, ali napon ove veličine nikada prije nije bio dokumentiran kod rojeva pčela.

Huntingov tim je postavio dodatne monitore električnog polja u kombinaciji s video kamerama za mjerenje električnog polja i gustoće roja, te su pričekali da se pčele u obližnjim košnicama prirodno roje. Istraživači su zabilježili tri roja kako prolaze pored monitora na otprilike 3 minute odjednom. Podaci koje su iščitali s instrumenata otkrili su da rojevi pčela stvaraju električni naboj u rasponu od 100 do 1000 volti po metru. Analizom međusobne blizine pčela u praćenim rojevima, otkriveno je da što je roj gušći, to je električno polje bilo jače.

Hunting je usporedio najveći naboj roja pčela s prijašnjim podacima o meteorološkim događajima, poput olujnih oblaka po lijepom vremenu, grmljavinskih oluja i naelektriziranih pješčanih oluja. Otkrio je da ih po naboju gusti rojevi pčela sve premašuju. Gustoća naboja rojeva pčela bila je oko osam puta veća od grmljavinskog oblaka i šest puta veća od naelektrizirane pješčane oluje.

Grinja varroa destructor u košnici, ilustracija Australske pčele u "lockdownu" zbog smrtonosne prijetnje

Nije poznato je li ova sposobnost korisna za pčele ili je slučajni proizvod trenja između njihovih krila i zraka, odnosno statički elektricitet. Naboj roja pčela bi mogao poslužiti nekoj nepoznatoj svrsi, jer pčele koriste električna polja za traženje hrane, kaže Victor Manuel Ortega-Jiménez sa Sveučilišta Maine. Rad britanskih znanstvenika otvara i pitanja je li zabilježeni fenomen vezan samo za pčele ili se događa i kod drugih letećih životinja koje lete u rojevima ili jatima, poput ptica i šišmiša, no odgovore na to bi mogla dati neka buduća istraživanja.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju