Dvojica znanstvenika sa ciparskog sveučilišta Nikozija, ponukana interesom za zaustavljanje brzog širenja pandemije novog koronavirusa, od kojeg je dosad u svijetu preminulo više od milijun ljudi, odlučila su provesti istraživanje o načinu na koji se taj virus širi. Istraživanje su objavili, a imaju i savjete o tome na koji način svatko od nas može doprinijeti smanjenju širenja zaraze.
U intervjuu za portal News Medical dr. Talib Dbouk i profesor Dimitris Drikakis objasnili su da su svojim istraživanjem došli do zaključka da postoji kombinacija faktora koji utječu na transmisiju novog koronavirusa te da su ti faktori vezani za brzinu vjetra, temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka.
Naše je istraživanje pokazalo kako je prenošenje novog koronavirusa izraženije pri temperaturama zraka od 25 Celzijevih stupnjeva ili nižima te pri vlažnosti zraka jednakoj ili većoj od 65 posto. To ujedno objašnjava i zašto su virusne infekcije češće zimi nego ljeti, kažu Dbouk i Drikakis.
Istraživanje su proveli tako što su razvili naprednu CFD (Computational Fluid Dynamics) numeričku platformu koja omogućava predviđanja koncentracije novog koronavirusa u kontaminiranim kapljicama sline u zraku (nakon što su oslobođene iz čovjekova dišnog trakta).
Računalni modeli razvijeni u okviru ovog istraživanja omogućili su kvantifikaciju održivosti koronavirusa kroz funkciju temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine vjetra ili protoka zraka u zatvorenom ili na otvorenom, pojašnjavaju Dbouk i Drikakis.
I upravo pomoću tog računalnog modela otkrili su najbitniju poveznicu održivosti koronavirusa u zraku.
Koronavirus se prenosi preko lebdećih kontaminiranih kapljica sline koje u sebi sadržavaju specifičnu koncentraciju virusnih čestica... Dok putuju zrakom, kapljice isparavaju, što se može povezati s održivošću koronavirusa, kažu ciparski znanstvenici.
Drugim riječima, što brže kontaminirane kapljice ispare, to je manja održivost virusa u zraku. U tom smislu, visoka vlaga zraka, niska temperatura i vjetar samo pridonose ili bržem prijenosu ili slabijem isparavanju te tako povećavaju održivost virusa u zraku.
Njihova CFD simulacijska platforma, kažu, omogućit će bolje donošenje epidemioloških mjera, odnosno definirati bolju udaljenost pri socijalnom distanciranju te pravila koja trebaju biti dinamična, a ne fiksna.
Vjeruju da bi brzinu vjetra i vlažnost zraka trebalo uzeti u obzir pri određivanju smjernica socijalnog distanciranja.
Naravno, jer sigurna distanca i pravila znatno ovise o uvjetima na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, kažu Dbouk i Drikakis.
Za kraj su iznijeli i svoje preporuke što ljudi mogu učiniti da bi se zaštitili od povećane stope preživljavanja i transmisije virusa u zraku u nadolazećim zimskim mjesecima.
1. Poštivanje socijalnog distanciranja, najmanje dva metra ako ne postoji protok zraka te do šest metara u slučajevima pojačane cirkulacije zraka ili jačeg vjetra
2. Izbjegavati uvjete povećane relativne vlažnosti zraka, osobito u zatvorenom
3. Izbjegavati mjesta s niskim temperaturama
4. Izbjegavati masovna okupljanja i mjesta s puno ljudi
5. Nositi zaštitne maske, osobito u situacijama gdje je bliski kontakt s drugim osoba neizbježan
6. Izbjegavati zatvorene prostore u kojima rade ventilatori
7. Samo prirodno prozračivati prostor
Izvor: News Medical
