Objavljen globalni inovacijski indeks za 2023. godinu, evo kako stoji Hrvatska

Globalni inovacijski indeks, 16. po redu, predstavila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 28.09.2023. / 15:13

Inovatori, ilustracija (Foto: Getty Images)

Objavljeno je novo, 16. po redu izdanje globalnog inovacijskog indeksa unutar kojeg su obuhvaćene 132 zemlje te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera, a na popisu se nalazi i Hrvatska. Globalni inovacijski indeks predstavila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, a prema njihovim podacima prvo mjesto na ovom popisu zauzima Švicarska i to već 13. godinu za redom.

Marina Juribašić Kulcsár, Leonarda Vugrin i Ivan Halasz Novo istraživanje znanstvenika s IRB-a pruža dublje razumijevanje mehanokemije i otvara vrata za nove inovacije

Na drugom mjestu sada se nalazi Švedska koja je, u odnosu na godinu prije, prestigla SAD koji je sada treći. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Singapur na četvrtom i petom mjestu, a listu top deset zemalja zaključuju Finska, Nizozemska, Njemačka, Danska i Republika Koreja. Od ostalih zanimljivih podataka treba spomenuti Kinu na 12. i Japan na 13. mjestu, dok je Hrvatska zauzela 44. mjesto.

Riječ je o slabijoj poziciji u odnosu na prethodne godine (41. i 42. mjesto), no s obzirom na to da postoje razlike u dostupnosti podataka i promjeni metodologije, ti podaci ipak nisu u potpunosti usporedivi. Dosadašnji podaci ukazuju kako je Hrvatska posljednjih godina stabilizirana na ljestvici negdje oko 40. mjesta, a slični stabili rezultati ostvareni su i u odnosu na usporedive zemlje.

Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je na 38. mjestu među skupinom od 50 zemalja s visokim dohotkom, te na 28. mjestu među 39 gospodarstava u Europi. U odnosu na BDP, inovacijski učinak Hrvatske je u skladu s očekivanjima za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska proizvodi manje inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

Od 7 područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je rangirana u područjima infrastrukture (26. mjesto), rezultata znanja i tehnologije (33.) i ljudskog kapitala i istraživanja (44.), a najslabije u područjima institucija (72.), poslovne sofisticiranosti (53.) i kreativnih rezultata (52.).

Kao o najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih
kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i
tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se čak nalazi na 1. mjestu dok je prema vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP na visokom 11. mjestu.

Inovatori, ilustracija Hrvatskoj ne nedostaje inovatora, ali treba unaprijediti inovacijski sustav

Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (125. mjesto) niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (113.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju („doing business“) (112.).

Općenito, rezultati posljednjeg globalnog investicijskog indeksa pokazuju na, s jedne strane, nezaustavljivi tehnološki napredak (potaknut prvenstveno digitalnim inovacijskim valom temeljenim na AI, superračunalstvu i automatizaciji te valom dubokih znanstvenih inovacija temeljenim na biotehnologiji i nanotehnologiji), a s druge strane na značajne izazove u vidu slabog gospodarskog rasta i visoke inflacije koji, zajedno s dugotrajnim
posljedicama pandemije, koče globalne inovacije.

 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti