Objavljeno je novo, 16. po redu izdanje globalnog inovacijskog indeksa unutar kojeg su obuhvaćene 132 zemlje te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera, a na popisu se nalazi i Hrvatska. Globalni inovacijski indeks predstavila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, a prema njihovim podacima prvo mjesto na ovom popisu zauzima Švicarska i to već 13. godinu za redom.
Na drugom mjestu sada se nalazi Švedska koja je, u odnosu na godinu prije, prestigla SAD koji je sada treći. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Singapur na četvrtom i petom mjestu, a listu top deset zemalja zaključuju Finska, Nizozemska, Njemačka, Danska i Republika Koreja. Od ostalih zanimljivih podataka treba spomenuti Kinu na 12. i Japan na 13. mjestu, dok je Hrvatska zauzela 44. mjesto.
Riječ je o slabijoj poziciji u odnosu na prethodne godine (41. i 42. mjesto), no s obzirom na to da postoje razlike u dostupnosti podataka i promjeni metodologije, ti podaci ipak nisu u potpunosti usporedivi. Dosadašnji podaci ukazuju kako je Hrvatska posljednjih godina stabilizirana na ljestvici negdje oko 40. mjesta, a slični stabili rezultati ostvareni su i u odnosu na usporedive zemlje.
Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je na 38. mjestu među skupinom od 50 zemalja s visokim dohotkom, te na 28. mjestu među 39 gospodarstava u Europi. U odnosu na BDP, inovacijski učinak Hrvatske je u skladu s očekivanjima za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska proizvodi manje inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.
Od 7 područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je rangirana u područjima infrastrukture (26. mjesto), rezultata znanja i tehnologije (33.) i ljudskog kapitala i istraživanja (44.), a najslabije u područjima institucija (72.), poslovne sofisticiranosti (53.) i kreativnih rezultata (52.).
Kao o najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih
kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i
tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se čak nalazi na 1. mjestu dok je prema vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP na visokom 11. mjestu.
Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (125. mjesto) niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (113.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju („doing business“) (112.).
Općenito, rezultati posljednjeg globalnog investicijskog indeksa pokazuju na, s jedne strane, nezaustavljivi tehnološki napredak (potaknut prvenstveno digitalnim inovacijskim valom temeljenim na AI, superračunalstvu i automatizaciji te valom dubokih znanstvenih inovacija temeljenim na biotehnologiji i nanotehnologiji), a s druge strane na značajne izazove u vidu slabog gospodarskog rasta i visoke inflacije koji, zajedno s dugotrajnim
posljedicama pandemije, koče globalne inovacije.
