Tijekom 2003. godine jedan je student hakirao web stranice i servere na Harvardu i dokopao se fotografija studentica koje je objavio na stranici Facemash i posjetiteljima omogućio njihovo ocjenjivanje. Zbog tih 'nestašluka', odnosno provale na servere, kršenja autorskih prava i privatnosti, on je zamalo izbačen s Harvarda, a nakon što je ugasio Facemash, 4. veljače 2004. godine pokrenuo je novi servis na kojem su studenti mogli objavljivati svoje fotografije i osobne informacije.

Taj 'nestašni i zaigrani' student je Mark Zuckerberg koji je, više od dvanaest godina od kada je optužen za krađu slika studentica s Harvarda, danas šesti najbogatiji čovjek na svijetu koji je 'težak' skoro pedeset milijardi dolara, a veliki broj analitičara vjeruje kako ono najbolje za Facebook i Marka Zuckerberga, odnosno potpuna dominacija tehnološkim tržištem, tek počinje.

Neuništiva mreža

Kako se povećavao broj korisnika i popularnost Facebooka (koji su cijelo vrijeme pratili i problemi vezani ponajviše uz kršenje privatnosti), brojni analitičari predviđali su kako bi ovu kompaniju mogla zadesiti sudbina MySpacea i kako će se s vremenom pojaviti neka druga mreža koja će zasjeniti Facebook. Prvo su mu govorili kako Facebook neće uspjeti izvan Harvarda, odnosno ostalih fakulteta pa su mu govorili kako nikada neće moći opravdati ulaganja investitora i da neće moći zadržati tinejdžere na Fejsu jer će oni pobjeći od svojih roditelja koji im šalju zahtjeve za prijateljstvom, a analitičari su bili uvjereni i kako nema pravu mobilnu strategiju s kojom bi mogao zadovoljiti investitore s Wall Streeta.

Usprkos izgledu neiskusnog mladića koji na sastanke dolazi u sportskoj majici s kapuljačom koji prije Facebooka nije imao nikakvog poslovnog iskustva, Zuckerberg se s godinama okružio mladim, vrijednim i sposobnim ljudima te je uspio odgovoriti na sve (navedene) izazove i uvesti brojna poboljšanja i novitete s kojima je ne samo privukao nove korisnike, već je ova mreža privukla i brojne (najveće svjetske) kompanije. S vremenom je stranica na Facebooku kompanijama često postala važnija i od njihove internetske stranice, a brojnim promjenama algoritama s kojima im je smanjio doseg objava, Zuckerberg ih je 'natjerao' na ulaganje sve većih svota novca u oglašavanje na ovoj mreži.

U prvoj polovici 2012. Facebook je šokirao svijet nakon objave o preuzimanju Instagrama, popularne aplikacije za dijeljenje i uređivanje fotografija – mnogi su se pitali na što je Zuckerberg mislio kada je ponudio milijardu dolara za kompaniju sa samo trinaest zaposlenih koja do tada nije zaradila niti centa, no vrijeme je pokazalo kako je to bio genijalan potez. Zarada od Instagrama sve je veća, prošle godine njegova je vrijednost procijenjena na više od trideset milijardi dolara, a tehnološki stručnjaci posebno su pohvalili činjenicu što Facebook nije ugasio Instagram i njegove opcije prebacio na Facebook, već je ovoj kompaniji omogućio samostalan razvoj – što je taktika koju je Zuckerberg primijenio i u budućim akvizicijama.

Najveća takva akvizicija bilo je preuzimanje WhatsAppa, aplikacije čiji je broj korisnika ovog tjedna premašio milijardu za koji je plaćeno 22 milijarde dolara. Na iznenađenje brojnih korisnika, ali i zaposlenika Facebooka, Zuckerberg se odlučio i na izdvajanje Messengera iz mobilne aplikacije, što se na kraju pokazao kao odličan potez jer se broj korisnika Messengera uvelike povećao u mjesecima nakon toga. Ovim investicijama Facebook je dobio stotine milijuna novih korisnika te je riješio pitanje tinejdžera jer su mnogi govorili kako sve više mladih, umjesto Facebooka, koristi Instagram koji je sada dio Fejsa.

Potpuno novo razdoblje za Facebook

Usprkos potpunoj dominaciji na tržištu društvenih mreža i sve većoj zaradi, Zuckerbergu je jasno kako se ne smije opustiti i uživati u uspjehu svoje kompanije, već mora konstantno razmišljati o budućnosti i novim načinima zarade. Prema nekim njegovim potezima u posljednje vrijeme, možemo pretpostaviti u kojem smjeru ide ova kompanija i što od nje možemo očekivati, a to je – globalna dominacija.

Jedan od projekata na kojima već neko vrijeme rade uključuje bespilotne letjelice i balone putem kojih žele dovesti internet u mjesta (ponajviše u zemljama u razvoju) u kojima nema potrebne infrastrukture, pri čemu se nadaju kako će velikom broju ljudi koji po prvi puta dobiju pristup mreži svih mreža, jedna od prvih stvari koje će napraviti jest otvoriti profil na Fejsu.

Zuckerberg je aktivan i u organizaciji Internet.org koja korisnicima želi omogućiti besplatan pristup nekim internetskim servisima (među tim besplatnim internetskim servisima nalazi se, naravno, i Facebook) te su neki čak optužili šefa Facebooka i ovu kompaniju za prikrivene komercijalne interese jer će na kraju profitirati upravo ova društvena mreža. Omogućavanjem pristupa internetu korisnicima koji su trenutno offline, odnosno besplatan pristup Fejsu dio je taktike čiji je cilj osigurati daljnji rast broja korisnika – trenutno ovu mrežu mjesečno koristi skoro 1,6 milijardi ljudi, a vjerojatno je kako će ova brojka premašiti i dvije milijarde, kao što je jasno da će rasti broj korisnika drugih servisa ove kompanije poput Instagrama i WhatsAppa.

Osim povećanja broja korisnika (koje će im donijeti nove milijarde dolara), ova kompanija širi se i na druga tržišta te su se aktivno uključili u borbu za dominaciju na tržištu virtualne stvarnost. Po mnogima je virtualna stvarnost sljedeća velika stvar na tehnološkom tržištu te u ovu tehnologiju, osim Facebooka, milijarde dolara ulažu i Google, Apple, Microsoft, Sony, HTC, Valve i druge kompanije, a Zuckerbergova je kompanija u prednosti pred većinom konkurencije jer su na vrijeme kupili kompaniji Oculus (proizvođača VR naočala Oculus Rift) te će ove godine početi prodaja ovih naočala. Većina ljudi koja je isprobala ovu tehnologiju impresionirana je njenim mogućnostima te se očekuje kako je VR veliki dio budućnosti filmske industrije i industrije video igara, a virtualna stvarnost trebala bi revolucionarizirati i način na koji gledamo utakmice.

Najbogatiji na svijetu

Prema svemu što možemo čitati o Facebooku, čini se kako ono najbolje tek dolazi – konstantno povećanje broja korisnika, milijarde dolara zarade te ulaganje u tehnologije budućnosti poput dronova i virtualne stvarnosti, u budućnosti bi ovoj kompaniji moglo donijeti titulu najvrjednije kompanije na svijetu. Mark Zuckerberg već sada 'žuri' prema tituli najbogatijeg čovjeka na svijetu te, iako još nema 32 godine, vrijednost njegovog bogatstva procijenjena je na skoro 50 milijardi dolara – i konstantno raste.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju