Astronomi koji istražuju nejasne i zbunjujuće signale iz ranog svemira otkrili su neobičan objekt koji bi mogao promijeniti razumijevanje nastanka galaksija i crnih rupa. Svemirski teleskop James Webb (JWST) prvi je otkrio zagonetne "male crvene točke" 2022. godine, a njihovo postojanje i dalje izaziva pozornost.
Prve interpretacije sugerirale su da su ti sićušni crveni objekti masivne galaksije mladog svemira. Kasnije su neki znanstvenici predložili da bi ih mogle pokretati crne rupe u fazi intenzivnog hranjenja. Nijedno objašnjenje nije potpuno odgovaralo opažanjima, pa njihova prava priroda ostaje nepoznata. Zbog njihove prividne starosti, te točke su prozvane i "lomiteljima svemira", jer su izgledale previše stare da bi postojale tako rano nakon Velikog praska.
Fabio Pacucci, astrofizičar iz američkog Centra za astrofiziku Harvard & Smithsonian, opisao je dva glavna modela.
Jedna mogućnost je da su male crvene točke iznimno masivne i kompaktne galaksije s intenzivnim formiranjem zvijezda, što dovodi do vrlo velikih gustoća zvijezda u njihovim jezgrama, rekao je.
Alternativno objašnjenje je drugačije.
Druga mogućnost je da u svojim središtima imaju masivne crne rupe, koje se često čine predimenzioniranima u odnosu na zvjezdanu masu svojih galaksija, objasnio je Pacucci za Live Science.
Nedavna studija, objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics od strane tima koji je vodila Anna de Graaff iz Instituta za astronomiju Max Planck u Njemačkoj, usmjerila se na jednu spomenutu upečatljivu malu crvenu točku. Taj objekt postojao je oko 1,8 milijardi godina nakon Velikog praska, a njegovo je svjetlo putovalo gotovo 12 milijardi godina prije nego što je stiglo do Zemlje.
Nova hipoteza i novi misterij
Koristeći podatke iz istraživanja "Red Unknowns: Bright Infrared Extragalactic Survey (RUBIES)" JWST-a, znanstvenici su otkrili neobičan skok u svjetlini nazvan Balmerov prijelom. Balmerov prijelom je nagli pad svjetline u spektru objekta koji nastaje zbog apsorpcije svjetlosti u atomima vodika. Iako se takve značajke mogu pojaviti i u drugim kozmičkim tijelima, strmina tog skoka bila je neusporediva. Autori navedene studije su objekt nazvali "Litica" zbog naglog porasta u raspodjeli svjetlosti po valnim duljinama.
Rezultati istraživanja su ukazivali na vrlo energetski izvor. Gust vodikov plin koji proizvodi Balmerov prijelom, zajedno sa svjetlinom objekta, doveli su do nove hipoteze o "zvijezdi crne rupe".
Zvijezde crnih rupa su hraneće masivne crne rupe koje su okružene gustim plinom. Ključna razlika je, naravno, da normalne zvijezde pokreće nuklearna fuzija, što se ovdje ne događa, objasnila je de Graaff.
Pacucci je pozdravio novi prijedlog.
Hipoteza zvijezde crne rupe zasigurno je intrigantna. Ovaj rad je zanimljiv jer pokušava povezati neobjašnjene značajke malih crvenih točaka s takvim teorijskim idejama, rekao je.
I druge male crvene točke mogle bi imati slične značajke kao Litica, kaže Pacucci, no vjerojatno su promakle detekciji zbog ograničenja instrumenata. Sljedeći korak bit će detaljno promatranje sjajnijih crvenih točaka JWST-om, kako bi se utvrdilo predstavljaju li one doista kratkotrajnu fazu u kozmičkoj evoluciji.
Još nismo sigurni kako evoluiraju u populaciju crnih rupa koju vidimo danas, rekla je de Graaff.
Ako zvijezde crnih rupa postoje, mogle bi otkriti kako su se supermasivne crne rupe oblikovale tako rano u svemiru, rješavajući pritom jednu od najvećih zagonetki astronomije.
