Nova zanimljiva znanstvena studija pokazuje da stotine planinara koji svake godine kampiraju na južnoj strani Mount Everesta, najviše planine na svijetu (8849 metara), za sobom možda ostavljaju i neke uporne mikrobe za koje se čini da su sposobni preživjeti u ledenoj pustoši Himalaja.
Unatoč ekstremnim uvjetima na Everestu, znanstvenici su uspjeli uzgojiti bakterije i gljivice izolirane iz sedimenata na toj planini. Ti organizmi, koji su većim dijelom bili u stanju mirovanja, možda su vjetrom ili turistima planinarima prebačeni s manje ekstremnog terena u ledeno podnožje Mount Everesta.
Utjecaj turista na okoliš Everesta
Nova studija, koja je objavljena u časopisu Arctic, Antarctic, and Alpine Research, zapravo otkriva utjecaj turista na najviši vrh svijeta te može rasvijetliti i koja su ograničenja života na Zemlji, kao i potencijal za život na drugim planetima.
Visoka okruženja Everesta su među najekstremnijima na Zemlji. Južni stup, gdje je znanstveni tim predvođen mikrobnim ekologom Nicholasom Dragoneom sa Sveučilišta Colorado u Boulderu (CU Boulder) prikupio uzorke tla, nalazi se na oko 7900 metara iznad razine mora. Znanstvenici su bili iznenađeni otkrićem da su čak i mikrobi prilagođeni toploj i vlažnoj udobnosti našeg nosa i grla, poput stafilokoka i streptokoka, bili u stanju preživjeti surove, hladne i suhe uvjete.
Postoji ljudski potpis zamrznut u mikrobiomu Everesta, čak i na toj nadmorskoj visini. Ako je netko čak ispuhao nos ili se zakašljao, to je nešto što bi se moglo pojaviti, kaže Steven Schmidt, mikrobni ekolog na CU Boulder i jedan od autora studije.
Ispitivanje provedeno na najvišoj nadmorskoj razini dosad
Uz tradicionalne tehnike uzgoja koje uključuju rast bakterija na agar pločama bogatim hranjivim tvarima, znanstvenici su sekvencirali isječke genetskog materijala u tlu kako bi identificirali specifične mikrobe. To je navodno najviša nadmorska visina na kojoj su takvi uzorci ikada ispitani na navedeni način.
Isti američki znanstvenici već su pregledavali uzorke tla s mjesta kao što su Ande, Antarktik i drugi dijelovi Himalaja, ali kažu da je ovo prvi put da su uzorci uzeti na ovoj nadmorskoj visini pokazali konačne dokaze o mikroorganizmima koji su povezani s ljudima.
Veće koncentracije ultraljubičastog svjetla, niže temperature i nedostatak vode inače doprinose smrti mikroba na velikim nadmorskim visinama, tako da samo najsnažniji organizmi mogu proći kroz tako neprijateljsku klimu kao što je ona na Mount Everestu.
Uspavani mikrobi
Spomenute bakterije stafilokoka i streptokoka često se nalaze u tlu, ali genetske sekvence identificirane u ovoj studiji bile su identične onima uobičajenih vrsta koje obično koloniziraju našu kožu i usta. Uzorci korišteni u studiji su uzeti oko 170 metara od mjesta gdje se ljudi obično utabore prije nego što se upuste u uspon na najviši vrh svijeta.
Predviđamo da bismo, ako uzmemo uzorke u područjima na planini koja ljudi više koriste, mogli pronaći još više mikrobnih dokaza ljudskog utjecaja na okoliš, pišu autori studije.
Većina mikroba, poput onih koje ljudi nose na velike nadmorske visine, uspavani su ili umiru kada su izloženi ovako ekstremnim uvjetima, ali neki organizmi mogu rasti tijekom kratkih razdoblja dostupnosti vode na velikim nadmorskim visinama, prema prethodnim istraživanjima.
Posljedice klimatskih promjena, implikacije za potragu za životom na drugim svjetovima
Budući da se temperature zraka na Južnom stupu rijetko podižu iznad -10 °C, nije jednostavno testirati rast mikroba na tako ekstremnim mjestima. Međutim, temperature zraka u regiji Mount Everesta rastu za otprilike 0,33 °C po desetljeću, a u srpnju 2022. godine, Južni stup je zabilježio rekordnu temperaturu od tek -1,4 °C. Taj trend zagrijavanja mogao bi dovesti do toga da organizmi koji su trenutno neaktivni, u budućnosti postanu aktivni.
Znanstvenici ipak zasad ne misle da će ovaj mali dodatak ljudskih klica Everestu imati veliki utjecaj na okoliš. Unatoč tome, nova studija zato ima implikacije na potragu za izvanzemaljskim životom.
Mogli bismo pronaći život na drugim planetima i hladnim mjesecima. Morat ćemo biti oprezni kako bismo bili sigurni da ih ne kontaminiramo svojima, ističe na kraju Schmidt.
Izvor: Science Alert
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
