Najdetaljnije dosadašnje simulacije divovskih molekularnih oblaka (DMO), koji se ponekad nazivaju zvjezdanim rasadnicima, upućuju na novo promišljanje o tome kako se zvijezde formiraju u tim ogromnim kozmičkim objektima.

Divovski molekularni oblaci sadrže uglavnom molekule vodika. Oni imaju masu najmanje 10.000 puta veću od mase našeg Sunca te imaju promjer od oko 15 do 650 svjetlosnih godina. Unutar oblaka molekule vodika mogu se skupljati, a kad te nakupine dosegnu određenu gustoću, dolazi do formiranja zvijezda.

Iako je osnovni proces nastanka zvijezda dobro shvaćen, još uvijek postoje mnoge nepoznanice. Mike Grudić iz Istraživačkog instituta Carnegie Observatories u Kaliforniji i njegovi kolege uspjeli su rasvijetliti misterije izvodeći jednu od najnaprednijih simulacija divovskih molekularnih oblaka do sada.

Nadovezujući se na prethodne studije u sklopu projekta STARFORGE, Grudić i njegov tim su prvi put razvili DMO simulaciju koja uključuje sve glavne mehanizme fizičke povratne sprege – poput zvjezdanih vjetrova, magnetskih polja te gravitacije.

Njihova simulacija počinje s oblakom koji ima početnu masu 20.000 puta veću od našeg Sunca i promjer od 65 svjetlosnih godina.

Trenutak smrti crvenog superdiva VIDEO Astronomi u realnom vremenu svjedočili smrti crvenog superdiva i otkrili nešto neočekivano

Odabrali smo ga da bude reprezentativan za formiranje zvijezda danas u blizini Sunca, dakle naših vlastitih galaktičkih susjeda. Vjerojatno je to reprezentativno za to kako se samo Sunce formiralo u našoj galaksiji, kaže Grudić.

Kako simulacija napreduje, nastaju svjetlije i masivnije zvijezde, koje zauzvrat emitiraju zračenje i zvjezdane vjetrove koji prolaze kroz DMO. Simulacija koju možete vidjeti u videu predstavlja vremenski period od devet milijuna godina, a završava ubrzo nakon što je jedna od prvih zvijezda koju je formirao oblak eksplodirala u supernovi. U tih devet milijuna godina rođeno je otprilike 1000 zvijezda u simulaciji.

Jedno od iznenađenja koje smo vidjeli je da zvijezde mogu zahtijevati dosta vremena za formiranje, kaže Grudić.

Grudić i njegov tim otkrili su da formiranje masivne zvijezde, one koje su više od 10 puta veće od mase našeg Sunca, može potrajati čak tri milijuna godina i u prosjeku oko milijun godina, što je za red veličine duže nego što se dosad mislilo.

Grudić se sad nada da ova simulacija može poslužiti za detaljnije razlučivanje zvjezdane evolucije nego što je to prije bilo moguće.

Sunčev sustav NASA ima ambiciozan plan: Novom sondom želi istražiti nepoznati svemir i zabilježiti pravi izgled Sunčeva sustava

Primjerice, taj se model može koristiti za praćenje zvijezde unatrag kako bi se vidjelo odakle je izvorno došla njezina masa. Podešavanjem ograničenja može se isto tako izgraditi točnija slika o tome koji su fizički mehanizmi najvažniji u formiranju zvijezda.

Grudić ipak ističe da je formiranje zvijezda kompliciran proces.

To uključuje puno različitih procesa koji djeluju zajedno i morate spojiti sve različite sastojke zajedno kako biste dobili rezultat koji zapravo podsjeća na stvarnost, kaže.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju