Nova znanstvena studija otkrila je dvije nepovratne prijelomne točke za grenlandski ledeni pokrivač, koji je smrznuto prostranstvo od 1,7 milijuna kvadratnih kilometara i drugo najveće ledeno tijelo na svijetu nakon antarktičkog ledenog pokrivača.
Prema najnovijim modelima iz navedene studije, ispuštanje 1000 gigatona ugljika u atmosferu potpuno će otopiti južno područje grenlandske ledene ploče. Popne li se ta brojka do 2500 gigatona, gotovo cijeli grenlandski ledeni pokrivač bio bi trajno izbrisan.
Na pola puta do crnog scenarija
Obzirom da su ljudske aktivnosti počele imati primjetan utjecaj na emisije ugljika, u atmosferu je već otpušteno 500 gigatona ugljika, što znači da je čovječanstvo na pola puta do gubitka velikog dijela grenlandskog ledenog pokrivača.
Prva prijelomna točka nije daleko od današnjih klimatskih uvjeta, tako da smo u opasnosti da je prijeđemo. Jednom kada počnemo kliziti, past ćemo s ove litice i više se nećemo moći popeti, naglašava klimatolog Dennis Höning s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj.
Zadržavanje na 1,5 stupnjeva zatopljenja nije dovoljno
Složena simulacija koju je koristio znanstveni tim uzela je u obzir sve ključne klimatske procese i čimbenike koji utječu na topljenje leda, uključujući temperaturu zraka, temperaturu vode, aktivnost oceanskih struja i razine oborina. Riječ je složenim modelima za pokretanje, jer se njihove varijable stalno mijenjaju. Kako se ledena ploča topi, ona tone, što je zauzvrat izlaže toplijem zraku na nižim visinama, što dodatno utječe na brzinu otapanja.
Studija sugerira da čak i pridržavanje porasta temperature od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, propisanih Pariškim klimatskim sporazumom, neće biti dovoljno da spriječi prelazak prve od dvije navedene prijelomne točke za greenlandski ledeni pokrivač.
Gledamo dugoročni porast razine mora od 1,8 metara s 1000 gigatona ugljika upumpanog u atmosferu i ogroman porast razine mora od 6,9 metara s upumpanih 2500 gigatona ugljika u atmosferu, tvrde autori studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.
Nema znakova usporavanja klimatskih promjena
Znakovi usporavanja tih procesa, nažalost nisu na vidiku.
Većina topljenja ledene ploče neće se dogoditi u sljedećem desetljeću, ali neće proći predugo prije nego što više nećemo moći djelovati protiv toga, napominje Höning.
Između 2003. i 2016. godine, već smo vidjeli oko 255 gigatona leda izgubljenih iz grenlandskog ledenog pokrivača svake godine. Nedavna studija zapravo je pokazala da se topljenje leda na Grenlandu događa brže nego što se prije mislilo. To zauzvrat dovodi do porasta razine mora i niza drugih problema. Na primjer, što je manje pokrivenosti ledom, to se manje sunčeve svjetlosti reflektira natrag u svemir, što znači da se porast temperature još više ubrzava.
Studija je posljednja u dugom nizu oštrih podsjetnika da se moraju brzo poduzeti drastične mjere kako bi se zakočile brze klimatske promjene i globalno zagrijavanje. U protivnom, grenlandski ledeni pokrivač neće biti sve što gubimo.
Ne možemo nastaviti s emisijama ugljičnog dioksida istom brzinom još dugo, bez rizika da pređemo kritične točke, ističe na kraju Höning.
Izvor: Science Alert
