Sve do početka prošle godine vjerojatno nitko nije niti mogao pomisliti da ćemo tijekom svog života doživjeti scenarij pandemije, karantene i, kako je bilo na početku, borbe za toaletnim papirom kakav smo prije 2020. gledali samo u filmovima. No ono što nas je protekla godina naučila jest da su izbijanja nepoznatih virusa za koje ne postoje lijek, ni cjepivo moguća te da se na njih moramo pripremiti, koliko je to moguće naravno.

Nemoguće je, naravno, znati odakle bi sljedeća pandemija mogla krenuti i kako će se ponašati neki takav novi virus, no znanstvenici to barem mogu pokušati predvidjeti na temelju nekih postojećih saznanja. Upravo su to pokušali saznati znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u Nature Communicationsu. Želimo saznati gdje bi se novi koronavirus mogao pojaviti, komentirao je za BBC virolog sa sveučilišta u Liverpoolu Marcus Blagrove koji je sudjelovao u istraživanju u kojem im je pomogla i umjetna inteligencija.

Kako bi dobili odgovor na to pitanje, odnosno kako bi predvidjeli potencijalna mjesta izbijanja novog koronavirusa koristili su spoznaje iz biologije i strojno učenje, a AI je ukazala na puno više potencijalnih domaćina novog virusa u odnosu na prijašnja predviđanja. Znanstvenici su se fokusirali na kombiniranje postojećih koronavirusa koje bi mogle zaraziti istu stanicu, nakon čega bi mogla nastati nova vrsta koronavirusa.

Nema razloga za demonizaciju vrsta

Kako bi rezultati AI bili što točniji najvažnije je nahraniti umjetnu inteligenciju sa što više podataka te, naravno, sa što točnijim podacima. Umjetna inteligencija tako je, na temelju inputa, detektirala životinje koje bi mogle biti izložene većem broju različitih vrsta koronavirusa u isto vrijeme. Pokazalo se da je riječ, dakle, o puno većem broju životinja u odnosu na prijašnja saznanja znanstvenika. Azijska palmina cibetka te vrsta šišmiša veliki potkovnjak mogu biti domaćini 32, odnosno čak 68 različitih koronavirusa. Također, kao potencijalno opasne životinje u kojima bi moglo doći do miješanja virusa SARS-Cov-2 s drugim postojećim koronavirusima, algoritam je izdvojio običnog ježa, europskog zeca te jednogrbu devu.

Znanstvenici smatraju kako bi im ova saznanja mogla pomoći u potrazi za novim bolestima i sprječavanju novih pandemija prije nego se uopće pojave, pri čemu upozoravaju da to nikako nije razlog za “demonizaciju tih vrsta”. Također, naglašavaju još jednu stvar koju smo više puta čuli od kada je izbila pandemija novog koronavirusa - prijelaz virusa sa životinja na ljude često je povezan s ljudskim aktivnostima poput trgovine i uzgoja egzotičnih vrsta životinja.

S obzirom na to da je nemoguće pratiti sve životinje cijelo vrijeme, ovo istraživanje koje potpisuje umjetna inteligencija pokazuje koji su prioriteti i na koje životinje naročito treba obratiti pažnju prilikom istraživanja potencijalnih novih virusa. Ta se tehnika čini idealnom za pronalaženje novih virusa prije nego prijeđu na ljude jer bi znanstvenici tako mogli na vrijeme razviti lijekova i cjepiva i spriječiti njihovo širenje među ljudima.