Posljednji signal Cassinija stigao na Zemlju u 13:55:46

Sonda Cassini američke svemirske agencije NASA-e završila je u petak 13-godišnju misiju na Saturnu ulaskom u atmosferu planeta i padom na njegovu površinu, šaljući podatke sa šestog planeta Sunčeva sustava gotovo do posljednjeg trenutka u kojemu se zapalila i raspala prolaskom kroz atmosferu poput meteora.

D.Š. | 15.09.2017. / 19:00 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Cassini, prva svemirska letjelica koja je bila u orbiti oko Saturna, izgubila je kontakt sa Zemljom u 13:55:46, ubrzo nakon što je ušla u atmosferu divovskog plinovitog planeta brzinom od 113.000 kilometara na sat. Podacima je trebalo 83 minute da stignu do NASA-inih antena u Canberri u Australiji.

tri vijesti o kojima se priča Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo Protuzračni sustav Raven 70 posto učinkovitosti VIDEO Pogledajte protuzračni sustav koji su Britanci u 3 mjeseca sklepali za Ukrajinu i koji skida ruske dronove kao muhe s neba Kineski hipersonični projektili "Kill web" Amerikanci paničare jer Kina ima sustav za ciljanje zbog kojeg američke snage nisu sigurne ni na "sigurnoj" udaljenosti

"Čestitam vam svima. Ovo je bila nevjerojatna misija, nevjerojatna letjelica i vi ste nevjerojatan tim. Proglašavam kraj misije", kazao je Earl Maize, projekt menadžer za Cassini u NASA-inu centru u Pasadeni u Kaliforniji u kojemu su znanstvenici pratili posljednje sate Cassinija.

Posljednje što su znanstvenici od Cassinija očekivali bili su podaci o gornjim slojevima atmosfere Saturna, a posljednje fotografije trebale su biti praznine u prstenovima izazvane malim mjesecima.

Cassinijev pad označio je kraj misije koja je pružila znanstvenicima izravni uvid u šesti Sunčev planet. Među otkrićima su godišnja doba na Saturnu, heksagonalni obrazac na sjevernom polu i mjesec Titan koji nalikuje praiskonskoj Zemlji.

Cassini je otkrio i ocean na mjesecu Enceladusu i ledene izdanke koji vire s površine. Enceladus je izazvao nade kod onih koji tragaju za životom kada su otkriveni znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.

Letjelica je poslala 450.000 slika i 635 gigabajta podataka od početka istraživanja Saturna i njegova 62 poznata mjeseca u srpnju 2004.

Cassini je zajednički projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije.

Nakon što je postalo očigledno da Cassini ostaje bez goriva NASA je odlučila srušiti ga na Saturn kako bi izbjegla mogućnost da se letjelica sudari i kontaminira Titan, Enceladus ili neki drugi mjesec na kojemu možda ima mogućnosti razvoja života mikroba. (Hina)

Vezane vijesti