Cassini, prva svemirska letjelica koja je bila u orbiti oko Saturna, izgubila je kontakt sa Zemljom u 13:55:46, ubrzo nakon što je ušla u atmosferu divovskog plinovitog planeta brzinom od 113.000 kilometara na sat. Podacima je trebalo 83 minute da stignu do NASA-inih antena u Canberri u Australiji.
"Čestitam vam svima. Ovo je bila nevjerojatna misija, nevjerojatna letjelica i vi ste nevjerojatan tim. Proglašavam kraj misije", kazao je Earl Maize, projekt menadžer za Cassini u NASA-inu centru u Pasadeni u Kaliforniji u kojemu su znanstvenici pratili posljednje sate Cassinija.
Posljednje što su znanstvenici od Cassinija očekivali bili su podaci o gornjim slojevima atmosfere Saturna, a posljednje fotografije trebale su biti praznine u prstenovima izazvane malim mjesecima.
Cassinijev pad označio je kraj misije koja je pružila znanstvenicima izravni uvid u šesti Sunčev planet. Među otkrićima su godišnja doba na Saturnu, heksagonalni obrazac na sjevernom polu i mjesec Titan koji nalikuje praiskonskoj Zemlji.
Cassini je otkrio i ocean na mjesecu Enceladusu i ledene izdanke koji vire s površine. Enceladus je izazvao nade kod onih koji tragaju za životom kada su otkriveni znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.
Letjelica je poslala 450.000 slika i 635 gigabajta podataka od početka istraživanja Saturna i njegova 62 poznata mjeseca u srpnju 2004.
Cassini je zajednički projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije.
Nakon što je postalo očigledno da Cassini ostaje bez goriva NASA je odlučila srušiti ga na Saturn kako bi izbjegla mogućnost da se letjelica sudari i kontaminira Titan, Enceladus ili neki drugi mjesec na kojemu možda ima mogućnosti razvoja života mikroba. (Hina)