Poslušajte simfoniju zvijezda naše galaksije u izvedbi tri NASA-ina teleskopa

Zadivljujuće slike svemira koje NASA povremeno objavi, najbolje pokazuju koliko je svemir predivan. No, što kad slike tisuća zvijezda pretvorite u glazbu?

Branimir Vorša | 23.09.2020. / 16:09 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Noćno nebo, bez obzira s kojeg dijela Zemlje ga promatrate, samo je po sebi impresivno. Tisuće zvijezda i planeta koji čine našu galaksiju stvaraju jedinstveno iskustvo. No, što kad te "nebeske točkice" pretvorite u glazbu?

tri vijesti o kojima se priča Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo Protuzračni sustav Raven 70 posto učinkovitosti VIDEO Pogledajte protuzračni sustav koji su Britanci u 3 mjeseca sklepali za Ukrajinu i koji skida ruske dronove kao muhe s neba Kineski hipersonični projektili "Kill web" Amerikanci paničare jer Kina ima sustav za ciljanje zbog kojeg američke snage nisu sigurne ni na "sigurnoj" udaljenosti

NASA je podatke teleskopa koji promatraju središte naše galaksije pretvorila u nebesku simfoniju, pretvorivši podatke koje su prikupili, umjesto u foto, a to su učinili tako što su podatke koje prikupljaju ti teleskopi pretvorili iz svjetlosnih u zvučne signale.

Sonifikacija podataka je proces pomoću kojeg se podaci iz binarnog koda (mnoštva nula i jedinica) prevode u zvuk, a ne boje.

Kako bi u NASA-i dali kontekst svojoj audio poslastici, ton i jačinu tona odredili su položajem i jačinom svjetlosti zvijezda pronađenih na slikama središta Mliječne staze.

Zvijezdama i pojedinačnim izvorima jarke svjetlosti dodijeljene su individualne note, dok su oblacima i maglicama doijeljeni atmosferski zvukovi koji se mijenjaju kako napreduje i čitava galaktička skladba.

Ta simfonija završava kad dosegne crnu rupu Sagittarius A, koja ima masu jednaku 4 milijuna masa našeg Sunca. Iako je riječ o kratkoj simfoniji, ona zapravo pokriva područje naše galaksije dužine 400 svjetlosnih godina, a nalazi se na 26.000 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje.

Izvođači u toj simfoniji su teleskopi Hubble, Spitzer i Chandra te naravno svaki od njih predstavlja svoj instrument kroz podatke koje su prikupili i koji su pretvoreni u note.

Hubble obuhvaća energične dijelove galaksije gdje se rađaju zvijezde, preko delikatnih pizzicato struna, dok Spitzer "svira" eterični infracrveni spektar, odnosno oblake i maglice. Chandra pak pjeva kroz X-zrake ultra zagrijanog plina koji nastaje eksplozijom supernova.

Izvor: RT

Vezane vijesti