Kriptovalute u Hrvatskoj imaju sve više poklonika, što pokazuju i financijski podaci kriptomjenjačnica. Naime, kako je na konferenciji "Fintech - inovacije, rizici i odgovornost" istaknuo predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman, "u prvih pet mjeseci 2021. godine promet na Zagrebačkoj burzi i u kripto mjenjačnicama bio je ujednačen i iznosio je oko 900 milijuna kuna".
Prema sadržajima koje kao regulatorno tijelo za sada dobivamo od kripto mjenjačnica, očekivanja za ovu godinu su da će promet prijeći dvije milijarde kuna. Radi se o velikoj količini novca, odnosno kriptoimovine, naglasio je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Istaknuo je kako ljudi sve više trguju kriptovaluama, no regulatorni okvir kasni, a to bi moglo izazvati znatne riike za financijsku aktivnost.
Iako se danas još uvijek nalazimo u razdoblju stabilnih financijskih tokova i kriptoimovina još uvijek nije dominantna imovina u investicijskom portfelju, ona jako brzo raste i u budućnosti bi mogla izazvati znatne rizike za financijsku stabilnost, istaknuo je i dodao kako je važno da regulatorna tijela promptno reagiraju, dobro se postave i kontinuirano upozoravaju kako bi svi imali sigurno okruženje u kojem će se moći djelovati i poslovati na siguran način.
Prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Živković održao je izlaganje na temu inicijalnih ponuda kriptovaluta – prilikama i tržištu te mogućnostima i rizicima, naglasivši kako ICO lansiranje novih kripta ima velikog potencijala, no istraživači u odnosu na praksu zanemaruju rizike.
U realnom vremenu velika većina toga je neka vrsta prevare, no zbog brzog brisanja podataka, kasnije provjere jako odudaraju od stvarnosti, istaknuo je Živković.
Panel-rasprava koja je uslijedila krenula je od definiranja pojmova, razlike između kriptovaluta i kriptoimovine te naglaska da se pojam kriptovalute ne može izjednačavati s pojmom fintecha, a što se u javnosti često puta pogrešno radi, s obzirom da je fintech puno širi pojam. Pritom se postavilo pitanje i je li bitcoin, odnosno kriptovaluta, novac ili instrument.
Član Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak osvrnuo se na glavne odrednice koje nešto čini novcem, a to su: mjera vrijednosti, mogućnost razmjene, odnosno da to sredstvo bude univerzalno prihvaćeno kao sredstvo plaćanja te može li se na taj način spremiti vrijednost na duže vrijeme. Prema njegovoj procjeni bitcoin nema sve te elemente i ne možemo govoriti o valuti.
Na to se nadovezao i partner investicijskog društva InterCapital Tonći Korunić koji je rekao da oni, kao brokerska kuća, ne mogu klijentima prodavati bitcoin, ali da im mogu prodavati ETF udjele na bitcoin ili dionice koje koreliraju s tom kriptovalutom. Posljednjih godina u brokerskom poslovanju porasli su regulatorni zahtjevi koji traže ulaganje značajnih resursa, ali s druge strane i štite klijenta/potrošača transparentnom komunikacijom uvjeta poslovanja.
Direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a Nikola Škorić tom je prilikom rekao da se on ne bi bavio terminologijom već da je važan meritum stvari, iako se pogrešno kategoriziranje događa i za njegovo poslovanje. Osvrnuo se na to da je njegova mjenjačnica tek na putu da poput Aircasha, KeksPaya ili Laqo, dobiju licencu, kakvu Aircash ima za elektronički novac, KeksPay je licenciran kroz bankarsko poslovanje, a Laqo kroz poslove osiguranja.
Na aktualno pitanje pojave inflacije sudionici su se složili da je teško predvidjeti hoće li bitcoin moći biti zaštita vrijednosti u slučaju da se ona dogodi, a Škorić je naglasio da je možda „sintetička imovina“ i takva „sindikalna košarica dobara“ možda rješenje za to.
Iako su entuzijasti i poduzetnici tradicionalno u nesuglasju s regulatorom, svi su suglasni u tome da je određena zaštita samih potrošača potrebna, uz uvjet da se ne koči inovativnost i kreativni razvoj.
