Nije teško zaključiti kakva je pozicija Hrvatske na području umjetne inteligencije te da, kao i kada je u pitanju i gospodarstvo i digitalna transformacija, daleko zaostajemo za drugim (razvijenim) zemljama. Potrebno je puno posla i promjena kako bi se situacija promijenila i Hrvatska postala ozbiljniji igrač na ovom tržištu, a neke od prijedloga što bi trebali napraviti čuli smo na panel raspravi na temu "Poticanje razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj – zakonodavstvo, poduzetništvo i dosadašnja iskustva" održanoj jučer u Zagrebu.

Pored državnog tajnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Marija Antonića te predsjednika Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Mislava Malenice, panelu su prisustvovali i Ilan Mor, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj te Diana Helen Madunić, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj koji su podijelili iskustva vezana uz razvoj AI u svojim zemljama.

Kako je Izrael trenutačno treći u svijetu po broju startupova u području umjetne inteligencije, jasno je kako bi i Hrvatska mogla puno naučiti na primjeru te zemlje, kao i gospodarski snažne Švedske. Dok u Lijepoj Našoj danas nemamo niti jednu stranicu na internetu na kojoj bi mogli saznati što je država do sada poduzela i namjerava napraviti vezano uz AI, Izrael je prošle godine osnovao poseban odbor koji je zadužen za nacionalnu viziju razvoja i primjene AI u kojem se nalaze brojni predstavnici privatnog sektora, vlade, tehnoloških kompanija, znanosti i vojske. Veleposlanik Mor istaknuo je važnost stvaranje okoline za razvoj i uspjeh startup kompanija, u čemu veliku ulogu ima vlada.

Tko kontrolira AI, kontrolirat će i budućnost

Sudionici panela (Foto: CroAI)

Što se važnosti AI u Švedskoj tiče, veleposlanica Madunić naglasila je da je svima u njenoj državi jasno da će onaj tko kontrolira umjetnu inteligenciju, kontrolirati i budućnost. Švedska je tako pokrenula i veliki centar za razvoj umjetne inteligencije i AI projekata u Gothenburgu, ulažu 3,2 posto BDP-a u istraživanje i razvoj te su fokusirani na inovacije. Ono što je zajedničko Švedskoj i Izraelu jest sinergija, odnosno suradnja između države, akademske zajednice i privatnog sektora.

Hrvatska bi trebala i morala puno toga naučiti iz uspjeha ovih država, no njihovi se modeli ipak ne mogu primijeniti, barem ne u većem dijelu na Hrvatsku. Problem je, smatra Mislav Malenica, što u Lijepoj Našoj nema te povezanosti i sinergije s industrijom. Istraživanja i investicije često nisu fokusirani na pravi problem jer naše kompanije ne mogu primijeniti rezultate tih istraživanja - potrebno je da znanstvena zajednica prati kompanije i njihove potrebe te da hrvatske kompanije od znanstvenika traže nova istraživanja i modele koje bi mogle primijeniti u poslovanju i na temelju kojih bi mogli stvoriti dodatnu vrijednost i biti konkurentniji.

No za tako nešto prvo je potrebno imati kompanije koje će moći konkurirati na globalnom tržištu. Da bi takve kompanije nastale, potrebno je stvoriti startup kulturu, sredinu koja će poticati startupove i inovacije, kao i raditi na povezivanju i suradnji poduzetnika, vlade i znanosti koja trenutačno ipak nije na najvišem nivou, rekao je Malenica.

Posebno je naglasio i važnost regulatornog okvira koji ne može biti isti za neki startup i npr. pekarnice - da bi Hrvatska postala važan igrač u primjeni umjetne inteligencije, potrebno je riskirati, što nije moguće uz postojeća stroga pravila.

Da je suradnja države i poduzetnika ipak moguća i da od nje građani mogu profitirati vidjeli smo na primjeru chatbota Andrija koji je, za hrvatske okvire, nastao u nevjerojatno brzom roku. Govoreći o AI strategiji Hrvatske, državni tajnik Antonić rekao je da je cilj da Lijepa Naša bude sigurna i stabilna država s rastućom ekonomije, čemu bi, nadamo se, dijelom trebao pomoći i uspjeh u istraživanju i primjeni umjetne inteligencije. Podsjetio je kako je u procesu postavljanje Centra za inovacije koji će jednim dijelom biti posvećen upravo razvoju umjetne inteligencije.

Ključne smjernice za europski zakonodavni okvir o AI

Mislav Malenica na panelu je predstavio i ključne smjernice udruge CroAI za poticanje razvoja umjetne inteligencije u Europi, kao i osvrt na Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji Europske komisije, koja je u javnoj raspravi još tjedan dana. U veljači ove godine Europska komisija poslala je u javnu raspravu Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji kako bi se zainteresirana javnost mogla očitovati na dokument koji daje naznake kako će izgledati europski zakonodavni okvir za ovu novu tehnologiju.

Kroz cijelu Bijelu knjigu provlači se poruka da Europa vidi razvoj AI kao priliku da postane globalni lider, ali istovremeno štiteći svoje građane i njihova digitalna prava.

U trenutku Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, CroAI odlučio je dati svoj glas raspravi te predložio tri smjernice koje udruga smatra ključnima za razvoj konkurentne industrije umjetne inteligencije u Europi:

1. Ograničeno zakonodavstvo za najraniju fazu inovacija vezanih uz AI koje bi omogućilo i malim igračima da razvijaju svoje ideje u sigurnim uvjetima, ali bez potrebe ishođenja velikog broja dozvola.

2. Sprečavanje iseljenja inovativnih startupova izvan Europe kroz razvoj konkurentnog startup okvira na razini cijele EU. Tu je navedeno pet mehanizama osnaživanja startup zajednica koji uključuju pojednostavljenje postupka pokretanja i zatvaranja startup firmi, stvaranje bolje investicijske klime, omogućavanje boljeg dijeljenja poslovnog uspjeha sa zaposlenicima (ESOP planovi i dr.), smanjenje administrativnih barijera te jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije kao najvećih aduta europske ekonomske integracije.

3. Uloga države kao prvog klijenta u poticanju ubrzanog razvoja AI industrije.