U sklopu projekta AI2MED u organizaciji Algebra LAB-a održano je događanje na temu 'Tko će opstati – liječnici ili umjetna inteligencija?' na kojem su eminentni stručnjaci iz područja zdravstva dijelili svoja iskustva i vizije razvoja medicine budućnosti.
Potencijalne primjene umjetne inteligencije u zdravstvu su opsežne i dalekosežne. Od pojednostavljenja administrativnih zadataka do poboljšanja procesa kliničkog odlučivanja, implementacija umjetne inteligencije ima kapacitet učiniti zdravstvene sustave inteligentnijima, učinkovitijima i osjetljivijima na potrebe milijuna pacijenata diljem svijeta, istaknula je uvodno Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a.
Stručno predavanje na temu potencijala korištenja umjetne inteligencije i strojnog učenja u području personalizirane medicine i farmakogenomike održao je prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Profesor Primorac je kroz predavanje predstavio najnovije trendove suvremene medicine i istaknuo da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već im pomoći u analizama velikih količina podataka i uštedi vremena potrebnog za kvalitetnu dijagnostiku. Istaknuo je da će umjetna inteligencija motivirati mlade liječnike da lakše riješe probleme moderne medicine i time napraviti iskorak koji nismo mogli sanjati, jer AI ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, te da će u personaliziranoj medicini molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, farmakogenomika, pa čak i manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK biti ključne za medicinu budućnosti. Shodno tome, liječnik budućnosti bit će osoba koja ima širinu primjene medicinskih i tehničkih znanja u sve kompleksnijim, individualno specifičnim slučajevima modernog zdravstva, kako bismo osigurali što bolje ishode liječenja u budućnosti.
U okviru događanja održana je i panel rasprava na kojoj su, uz profesora Primorca, sudjelovali prof.dr.sc. Ozren Polašek, ravnatelj Hrvatske zaklade za znanost; doc.dr.sc. Ivo Dumić-Čule, nekadašnji ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, dr.sc. Goran Kuzmec, specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije, dr.sc. Mateo Sokač, predavač na Sveučilištu Algebra, stručnjak iz područja primjene umjetne inteligencije u medicini i Davor Aničić, osnivač tvrtke Velebit AI, voditelj vrlo iskusnog tima istraživača u području umjetne inteligencije.
Nema straha od AI, nego treba vidjeti kako iskoristiti prednosti koje nudi umjetna inteligencija u smjeru povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kroz integraciju AI rješenja učinit ćemo velik korak naprijed prema smanjenju lista čekanja, a život liječnika budućnosti bit će lakši i brži uz AI i napredak u području dijagnostike, ističe Polašek.
Mateo Sokač sa Sveučilišta Algebra smatra da će se liječnici budućnosti morati razvijati interdisciplinarno: Uvijek će postojati nešto nepoznato, zato je u svoj znanosti ključna ljudska suradnja i timovi raznovrsnih stručnjaka koji problemu pristupaju iz više uglova. Na kraju, ti stručnjaci su oni koji će interpretirati podatke koje nam daje umjetna inteligencija. Danas je do podataka teško doći, svaka zemlja ima svoje izazove u tom segmentu, zato taj problem trebamo rješavati na krovnoj, institucionalnoj razini kako bismo osigurali što bolje šanse liječenja za sve pacijente.
Davor Aničić iz Velebit AI-a smatra da će se prva odobrena rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji u medicini koristiti u radiologiji, kao i u drugim granama, koje se bave analizom slike, kao što su histologija i patologija. Kod jednostavnijih i regularnih skenova, umjetna inteligencija može značajno doprinijeti tumačenju nalaza i time smanjenju utrošenog vremena liječnika specijalista te pomoći u ubrzanju procesa liječenja.
Najveći problem neiskorištavanja potencijala AI-a u zdravstvu je nedostatak stručnjaka i vještina potrebnih za daljnji razvoj personalizirane medicine koja poboljšava ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Oko 14 milijuna zdravstvenih radnika u Europskoj uniji treba veću svijest o obećanjima i zamkama umjetne inteligencije kako bi se izgradilo povjerenje u rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Uz to, podatkovnim znanstvenicima zaduženim za obuku algoritama za medicinske svrhe često nedostaje sektorska specijalizacija, što naglašava potrebu za ciljanim obrazovnim inicijativama.
Prateći sve veće potrebe za razvojem stručnjaka u području AI-a i podatkovne znanosti, Sveučilište Algebra pokrenulo je i potpuno novi studijski program, jedini takve vrste u Hrvatskoj, koji kombinacijom podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje „humanistički“ štih klasičnom računarstvu. Novim studijem Algebra želi svim učenicima koji razmišljaju široko i multidisciplinarno pružiti mogućnost komplementarnog studiranja bez potrebe za žrtvovanjem tehnološkog ili društvenog područja edukacije. Studij je namijenjen svima koji prepoznaju trendove modernog doba i žele naučiti koristiti digitalne tehnologije za pretvaranje podataka i informacija u znanje, znanja u mudrost, a mudrosti u donošenje dobrih odluka.
Projekt AI2MED “Artificial Intelligence in Medical Care: Reducing Errors and Saving Lives”, inicijativa koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije (AI) u medicini diljem Europe, razvijena je u okviru programa Erasmus+ i upravljana od strane Europske komisije i Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Konzorcij projekta sastoji se od 11 organizacija, uključujući sveučilišta i stručnjake iz medicine i podatkovne znanosti, poduzeća, industrijske i sektorske organizacije, te istraživački institut iz 7 europskih zemalja.
