Facebook zatvara za sebe bolnu 2018. godinu s nekoliko visokoprofilnih skandala. Početkom 2018. godine nastavljene su posljedice afere s ruskim uplitanjem u američke izbore, nastavio se sa širenjem dezinformacija, zatim je tu bio megaskandal s Cambridge Analyticom, pa sigurnosni propusti. U najnovijem izvještaju doznali smo da je Facebook dozvolio velikim kompanijama da zaobiđu njihova uobičajena sigurnosna pravila.
Ta čitava kaskada skandaloznih otkrića vezanih za Facebook urodila je pokretom #DeleteFacebook, koji je dobio zalet na Twitteru te se o njemu u medijima i podosta piše.
Na dan kad je objavljena priča s Cambridge Analyticom taj se hešteg pojavio na društvenim mrežama više od 10.000 puta u dva sata, a sa svakim novim skandalom taj pokret dobiva novi dah života.
Nepovjerenje u Facebook trenutačno je na visokoj razini, a anketa Axiosa pokazala je da je poželjnost Facebooka od listopada 2017. do ožujka 2018. pala za 28 bodova. Mnoge slavne osobe u 2018. su obznanile da napuštaju tu popularnu društvenu mrežu, a Will Ferrel, Cher i Elon Musk samo su neka od tih imena. Ovog je tjedna i veteran tech novinarstva Walt Mossberg isto tako objavio da odlazi s Facebooka.
Ipak, pravo je pitanje odlaze li obični ljudi? Portal Slate.com razgovarao je s više ljudi koji su napustili Facebook, a zaključak tih razgovora jest taj da smanjenje aktivnosti na Facebooku ne znači nužno i brisanje korisničkog računa s te društvene mreže, već postupno smanjenje aktivnosti na Facebooku, sve dok ona ne postane praktički zanemariva.
Val brisanja profila na Facebooku više je povezan s ideološkim nego osobnim razlozima, a to objašnjava i činjenicu da velika se većina korisnika jednostavno nije priključila ranije spomenutom pokretu #DeleteFacebook. Drugim riječima, svi koji su navodili zabrinutost vezanu za povredu njihove privatnosti od strane korporacija i vlasti, prije su odlazili s Facebooka od onih koji samo žele privatnost od drugih korisnika Facebooka, pokazalo je istraživanje Erica Baumera, profesora računalnih znanosti na Sveučilištu Lehigh.
Generalno gledano, piše Slate, ljudi s kojima su razgovarali i koji su otišli s Facebooka, priznali su im da tu društvenu mrežu nikad ni nisu previše koristili, pa je njihov prelazak na alternativu bio i puno prirodniji, odnosno lakši.
No to nije lako učiniti malim biznisima, aktivistima i drugim običnim korisnicima, kojima je Facebook zapravo jedini način kako imati značajan dodir s javnosti (ili prijateljima i rodbinom). Rick Malchow, znanstvenik za proučavanje podataka, tvrdi da ljudi sa slabijim primanjima koriste Facebook ne samo za održavanje već i za stvaranje novih kontakata. Ljudi sa slabijim primanjima ne dobivaju pozivnice na zabave i domjenke, gdje se stječe većina kontakata, kaže.
No oni koji su doista obrisali svoj profil na Facebooku ističu kako su prije toga deaktivirali svoj korisnički račun na Facebooku, što im je pomoglo u tranziciji prema alternativnim društvenim mrežama.
Da bi netko i uspio prijeći na alternativnu društvenu mrežu ili servis, mora za sobom povući i većinu svojih kontakata s Facebooka, što nije nimalo lak zadatak te zahtijeva veliku dozu nagovaranja.
Koje su to alternative, zapravo je teško reći jer je to zapravo stvar osobnog izbora (ili ideološkog), baš kao što je i odluka da je Facebook, kakav god da je, i dalje najbolja opcija za izgradnju i održavanje osobne mreže kontakata. No neke od mogućnosti koje su popularne su Twitter, Signal, Telegram, Slack, Vero, MeWe... Zapravo, sve počinje na tražilici i vremenu odvojenom da proučite i eventualno isprobate neku novu opciju. Tek onda kreće proces tranzicije, koji će za malo koga biti lagan.
