Virgin Hyperloop izbacio je novi promotivni video u kojem u kojem pojašnjavaju kako njihovi putnički moduli ubrzavaju kroz uvjete gotovo potpunog vakuuma pomoću električnog pogona, lebdeći kroz zrak bez da zapravo dodiruju tračnice. To im omogućuje magnetska levitacija, koja ograničava aerodinamički otpor.

Prema tom promotivnom videu, njihov dizajn zapravo je triput brži od najbržih mag-lev vlakova koji su trenutno u uporabi u Japanu, Kini i Južnoj Koreji.

Otkrivamo detalje oko naše 'pametno vozilo, glupa cesta' arhitekture komercijalnog sustava, uključujući i levitacijski pogon koji se nalazi u vozilu, pogonske motore te baterije velike snage koje dosad nisu prikazane u javnosti, govori predstavnik Virgin Hyperloopa u videu.

S brzinom kretanja od 1070 kilometara na sat, Virgin Hyperloopov sustav deset je puta brži od tipičnog komercijalnog vlaka. Brži je i od većine putničkih mlaznih zrakoplova, ali za razliku od njih nema negativan utjecaj na okoliš.

Putnički moduli Virgin Hyperloopa mogu putovati u skupinama, no nisu povezani poput tradicionalnih željezničkih vagona pa stoga niti ne moraju zajedno ići do iste destinacije da bi se razdvojili, već to mogu učiniti bilo kad tijekom puta, pojašnjava pripovjedač u videu.

VIrgin Hyperloop je u studenom 2020. godine napravio testnu vožnju sustava u kojoj su sudjelovali suosnivač tvrtke Josh Giegel te direktorica za odnose s putnicima Sara Lucian. Vožnja nije bila duga, tek 500 metara i unutar metalne cijevi u sklopu testnog poligona tvrtke u Nevadi u SAD-u.

Put je trajao oko 15 sekundi, a modul je ubrzao na tek nešto više od 160 kilometara na sat.

Putnički moduli napravljeni su tako da u njih može sjesti 28 putnika, a mogu se i preinačiti za duža ili kraća putovanja ili za prijevoz tereta.

Vožnja tim sustavom od primjerice New Yorka do Washingtona bila bi moguća za svega pola sata, što je upola manje od leta putničkim zrakoplovom na istoj relaciji.

Giegel predviđa da će Virgin Hyperloop biti komercijalno operabilan već 2027. godine te da će revolucionarizirati transport baš kao što su to ranije učinili vlakovi, automobili te zrakoplovi.

Postoje planovi za izgradnjom Hyperloop mreže u Indiji i Saudijskoj Arabiji, a u kolovzu je Senat odobrio novi zakon o ulaganjima u infrastrukturu i zapošljavanju, u kojem su i poticaji za Hyperloop tehnologiju.

No, Virgin Hyperloop nije usamljen u razvijanju te tehnologije. Tu je i tvrtka Hyperloop Transport technologies, koja je još 2018. godine potpisala ugovor za razvoj 10 kilometara prototip hyperloop sustava između Abu Dabija i Dubaija, a očekuje se da će taj projekt biti dovršen 2023. godine.

Ako se pokaže uspješnim, taj bi sustav trebao biti preteća za izgradnju hyperloop sustava pune veličine koji bi spajao Cleveland i Chicago u svega 35 minuta vožnje.

Izvor: Daily Mail

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju