Sastav stijena u koje udari meteorit koji padne na Zemlju određuje razornost udara, a ne samo njegova veličina, otkrila je najnovija studija.

Zemlja je u svojoj 4,5 milijarde godina dugoj povijesti doživjela priličan broj bombardiranja kamenjem iz svemira, što je rezultiralo stvaranjem atmosferske prašine koja je prekrila njenu površinu. Tim znanstvenika pokušao je najnovijim istraživanjem utvrditi zašto neki udari meteora budu pogubni za život, poput onog koji je s lica Zemlje izbrisao dinosaure, dok su drugi tek zanimljiva astronomska pojava.

Krater, ilustracija Najstariji udarni krater na Zemlji ima 2,2 milijarde godina

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su 44 udara meteorita u površinu Zemlje tijekom posljednjih 600 milijuna godina te su otkrili da ono svemirsko kamenje koje je udarilo u stijene bogate kalijevim feldspatom (feldspat označava skupinu značajnih petrogenih minerala koji tvore više od 60% Zemljine kore, op.a.) na površini Zemlje, uvijek dovodi do epizode masovnog izumiranja, bez obzira na veličinu tog meteorita.

Kalijev feldspat, mineral ključan za događaj masovnog izumiranja, nije otrovan no ponaša se kao moćan aerosol koji stvara jezgru leda i snažno utječe na dinamiku oblaka. Dozvoljava oblacima da propuštaju više sunčevog zračenja, što zauzvrat zagrijava planet te mijenja klimu na njemu.

Kad se to dogodi i sama atmosfera postaje osjetljivija na zagrijavanje putem stakleničkih plinova, poput onih otpuštenih velikim vulkanskim erupcijama.

Znanstvenici su desetljećima pokušavali odgonetnuti zašto neki meteoriti uzrokuju događaje masovnog izumiranja, a drugi, neki od kojih su doista veliki, ne, kaže sedimentiolog dr. Chris Stevenson sa spomenutog sveučilišta i koautor studije.

Autonomni dron Hoće li u budućnosti "lovci na meteore" biti autonomni dronovi s umjetnom inteligencijom?

Dodao je kako su on i njegovi kolege ostali iznenađeni kad su stavili sve podatke na okup i otkrili da je život na Zemlji normalno nastavio svoju svakodnevicu nakon četvrtog najvećeg udara meteorita koji je stvorio krater promjera 48 kilometara, dok je upola slabiji udar povezan s masovnim izumiranjem prije oko pet milijuna godina.

Koristeći ovu novu metodu za ocjenu mineralnog sastava materijala izbačenog nakon udara meteorita u krateru i oko njega, pokazali smo da svaki put kad meteorit, velik ili malen, pogodi kamenje bogato kalijevim feldspatom to je povezano s događajem masovnog izumiranja, ističe dr. Stevenson.

Istraživanje, koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Geological Society of London, otvorilo je posve nove pravce istraživanja, uključujući i što to točno ubija život tijekom takvih udara meteorita u Zemlju.

Meteori, ilustracija Otkriven jedinstven meteorit: Vulkanskog podrijetla, a nastao je prije Zemlje

Izvor: Daily Mail

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju