Sličniji nego što mislimo: Ljudi i majmuni posežu za istim tehnikama ne bi li im se zavrtjelo u glavi

Pitali smo se kakvu ulogu ta ponašanja imaju kada je riječ o razvoju ljudskog uma. Sličnost onoga što su radili majmuni i onoga što rade ljudi bila je više nego slučajna, napisali su znanstvenici.

Hina | 24.03.2023. / 13:29

Čimpanza se igra, ilustracija (Foto: Getty Images)

 Čovjekoliki majmuni namjerno se vrte oko svoje osi kako bi im se zavrtjelo u glavi, otkrili su znanstvenici koji sugeriraju da bi to otkriće moglo objasniti zašto ljudi imaju potrebu postići izmijenjena mentalna stanja i aktivno manipuliraju vlastitim raspoloženjem i percepcijom stvarnosti.

Studija znanstvenika sa Sveučilišta Warwick i Sveučilišta Birmingham u Britaniji temelji se na promatranju online videa u kojima se veliki čovjekoliki majmuni gorile, čimpanze i orangutani vrte kako bi namjerno izazvali vrtoglavicu.

Dr. Adriano Lameira, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Warwick koji je vodio studiju, rekao je: Svaka je kultura pronašla način da pobjegne od stvarnosti kroz posebne rituale ili prakse. Ta ljudska osobina traženja izmijenjenih stanja toliko je univerzalna, povijesno i kulturno, da otvara intrigantnu mogućnost da je to nešto što je potencijalno naslijeđeno od naših evolucijskih predaka.

Slika nije dostupna Nakon godina istraživanja, znanstvenici izradili prvu genetsku kartu čimpanza

Ako je to doista tako, to bi imalo ogromne posljedice na to kako razmišljamo o modernim ljudskim kognitivnim sposobnostima i emocionalnim potrebama.

Znanstveni tim naišao je na viralni video mužjaka gorile koji se vrti u bazenu i nastavio istraživanje na YouTubeu.

Pronašli su više video snimaka gorila, čimpanza i orangutana koji se vrte.

Analizirano je četrdeset online videa, a znanstvenici su otkrili da su se primati u prosjeku okrenuli 5,5 puta po 'seansi' vrtnje, s prosječnom brzinom od 1,5 okretaja u sekundi.

Životinje su to učinile u prosjeku tri puta, otkrili su znanstvenici.

Uspoređene su brzine vrtnje i studija je otkrila da se životinje mogu vrtjeti držeći se na užetu ili lijani jednako brzo kao profesionalni ljudski plesači i cirkuski umjetnici, kao i derviši koji sudjeluju u takvim praksama kako bi postigli duhovni trans.

Dr. Lameira je dodao: Vrtnja mijenja naše stanje svijesti, mijenja odnos tijela i uma te koordinaciju, zbog čega se osjećamo bolesno, 'lelujavo', ili ushićeno kao u slučaju djece koja se igraju na raznim vrstama vrtuljaka.

Ako svi veliki čovjekoliki majmuni traže vrtoglavicu, vrlo je vjerojatno da su to činili i naši preci.

Slika nije dostupna Lockdown teško pada i čimpanzama u zoološkom vrtu u Češkoj, a zaposlenici su pronašli zanimljiv način kako ih zabaviti

Pitali smo se kakvu ulogu ta ponašanja imaju kada je riječ o razvoju ljudskog uma. Majmuni su to radili namjerno, gotovo kao da plešu - to je poznati mehanizam kod ljudi koji univerzalno olakšava regulaciju raspoloženja, društveno povezivanje i pojačava osjetila, a temelji se na rotacijskim pokretima.

Sličnost onoga što su radili majmuni i onoga što rade ljudi bila je više nego slučajna.

Na video snimkama u kojima su životinje koristile užad ili lijane vrtjele su se najbrže i najdulje, pokazalo je istraživanje.

Neki su isječci uspoređeni s videozapisima ljudskih pirueta, na primjer u plesu.

Znanstvenici su se također pokušali sami vrtjeti pri tim brzinama i u istom trajanju i otkrili su da je teško postići treći krug vrtnje pri tim brzinama, kao što su to činili veliki majmuni.

Majmuni su bili primjetno lelujavi u tom trenutku i imali su izglede izgubiti ravnotežu i pasti, prema studiji.

Dr. Marcus Perlman, predavač na Odsjeku za engleski jezik i lingvistiku Sveučilišta u Birminghamu, koji je vodio istraživanje, objasnio je: To bi značilo da se primati namjerno vrte, unatoč tome što su počeli osjećati učinke vrtoglavice, sve dok ne mogu više održati ravnotežu.

Ranije studije pokušavale su razumjeti ljudsku motivaciju za izazivanje vrtoglavice, usredotočujući se na korištenje tvari poput alkohola ili droga, no nije sigurno jesu li takve tvari bile dostupne ljudskim precima.

Slika nije dostupna Mozak modernog čovjeka mlađi je nego što se mislilo?

Znanstvenici kažu da bi ova nova studija mogla biti relevantnija za objašnjenje uloge promijenjenih mentalnih stanja u evoluciji ljudskog uma.

Dr. Lameira je rekao: Što dalje u ljudsku povijest gledate, to manje možemo biti sigurni u ulogu koju su iskustva izazvana supstancama igrala u našoj evoluciji. Nije jasno jesu li naši preci imali pristup tvarima koje mijenjaju um i jesu li imali alate i znanje za stvaranje tih tvari.

Na primjer, ljudi su možda imali pristup grožđu, ali ne možete pretpostaviti da su imali alat ili znanje proizvodnje vina.

Znanstvenici kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razumjela motivacija životinja za ovakvo ponašanje.

Studija je objavljena u časopisu Primates.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti